Premijerka je pritom nekoliko puta istaknula kako njezina konferencija nije odgovor na jučerašnje izlaganje guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog koji je na skupu u Opatiji ocijenio da hrvatsko gospodarstvo stagnira te smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a na jedan posto.
Ne želim s guvernerom komunicirati putem medija, nedavno smo razgovarali i tada nije iznosio katastrofične prognoze. Unatoč neovisnosti HNB-a, koju smo lani dodatno ojačali kroz ustavne izmjene, "nitko nije otok" i svatko treba dati svoj doprinos gospodarskom oporavku Hrvatske, rekla je Kosor.
Vlada i dalje ostaje kod najave o rastu BDP-a u ovoj godini od 1,5 posto, što su dosad podržavali HNB i ostale mjerodavne institucije, a ta očekivanja temelji na uspješnoj provedbi programa gospodarskog oporavka i programa velikih investicija, napomenula je Kosor.
Vlada također očekuje da će proračunski deficit u ovoj godini ostati u okviru predviđenih 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a, te ne razmišlja o rebalansu proračuna, a ako bi do toga došlo rebalans bi mogao ići samo na niže. Kosor je pritom istaknula važnost donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji bi trebao onemogućiti bilo kakvo povećanje deficita.
Pred Vladu još nitko nije stavio pitanje ukidanja devizne klauzule, odgovorila je Kosor na novinarski upit no nije se izjasnila kako bi Vlada u tom slučaju reagirala.
Također je najavila da bi trend smanjenja nezaposlenosti, budući da je krajem travnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 308.869 nezaposlenih, trebao uskoro broj nezaposlenih srušiti ispod 300.000.
Većinu vremena na tiskovnoj konferenciji predsjednica Vlada iskoristila je za ponavljanje svih Vladinih poteza i mjera koje su provedene u sklopu programa gospodarskog oporavka te isticanje dosadašnjih pozitivnih rezultata programa.
Tako su javna poduzeća u godinu dana skratila vrijeme plaćanja obveza sa 72 dana na 42 dana, a naplatu potraživanja sa 106 dana na 69 dana.
Dobit 21 javnog poduzeća narasla je sa 754 milijuna kuna u 2009. na dvije milijarde kuna u 2010. godini, a istodobno je gubitak s 951 milijuna kuna smanjen na 685 milijuna kuna, dok su Hrvatska pošta i Fina od gubitaša postali poduzećima koja posluju s dobiti.
Kosor je pritom posebno istaknula HEP koji je od 2009. uspio vratiti dug od 1,8 milijardi kuna bez poskupljenja struje, zahvaljujući tome što je Vlada tamo "uvela red".
Podsjetila je na rasterećenje gospodarstva i građana kroz smanjenje neporeznih davanja za 500 milijuna kuna, ukidanje kriznog poreza čime je ušteđeno 1,9 milijardi kuna, te izmjene sustava poreza na dohodak kojima je opterećenje smanjeno za milijardu kuna.
Smanjenjem plaća i neisplatom božićnica u javnom sektoru ušteđeno je 1,7 milijardi kuna, zamrzavanjem indeksacija mirovina još 600 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina po posebnim propisima 800 milijuna kuna. Na javnim nabavama dosad je ušteđeno oko 100 milijuna kuna, na materijalnim troškovima 290 milijuna a na racionalizaciji zdravstvenog sustava 500 milijuna kuna.
Hrvatski fiskalni deficit lani je iznosio 4,9 posto BDP-a, što je niže nego u 27 država EU-a, ove godine bi trebao biti realno manji za 0,5 posto, a javni dug Hrvatske je 41,2 posto BDP-a, što je također ispod prosjeka članica EU-a.