"Schengen je fantastično postignuće Europske unije, koje trebamo braniti, a ne revidirati. Schengen može imati određene slabosti jer počiva na povjerenju između država članica. Kako bi se sačuvala stabilnost unutar schengenskog prostora može se pokazati potrebnim privremeno uvođenje ograničenih kontrola na granicama pod iznimnim okolnostima poput slučajeva da se jedan dio vanjske granice neočekivano nađe pod velikim pritiskom", rekla je na konferenciji za novinare povjerenica Malmstroem.
Ona je predstavila dokument koji je Komisija u srijedu prihvatila i u kojem se najavljuju inicijative za definiranje zajedničkog pristupa prema pitanju migracija, posebice u svjetlu događaja u sjevernoj Africi.
Pitanje funkcioniranja schengenskog prostora unutar kojega su ukinute granice među državama članicama i koje se smatra jednim od najvećih postignuća u integraciji Europe izbilo je u prvi plan nakon što je Italija dopustila izbjeglicama iz Tunisa, kojih je oko 25 tisuća stiglo na otoku Lampedusu, da se slobodno kreću unutar schengenskog prostora.
Većina tih izbjeglica krenula je prema Francuskoj, što je izazavalo napetosti između Pariza i Rima. To je pitanje posebno osjetljivo za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya kojeg sljedeće godine čekaju izbori. Jedna od mogućih Sarkozyevih izbornih protivnika je i Marine Le Pen s krajnje desnice, koja dovodi u pitanje postignuća u europskim intetracijama i koja u anketama vrlo dobro stoji.
Za sigurnost schengenskog prostora također je problematična grčka granica s Turskom, koja je također pod velikim pritiskom.
I prema sadašnjim pravilima moguća je privremena suspenzija schengenskog režima i privremeno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola, "u slučaju ozbiljne prijetnje za javni red i sigurnost". To se do sada uglavnom koristilo u slučajevima velikih sportskih događaja poput svjetskog prvenstva u nogometu ili velikih političkih događaja, poput summita NATO-a na granici između Njemačke i Francuske. Odluke i procjene opasnosti za javni red donosi isključivo zemlja članica, koja je samo dužna o tome izvijestiti ostale zemlje članice.
Komisija također želi da se zaštita vanjskih granica schengenskog prostora pojača davanjem većih ovlasti europskoj agenciji za granične kontrole Frontexu.
Kao jedan od načina da se smanji imigrantski pritisak Komisija predlaže da se sa sjevernofričkim zemljama uspostavi bolja suradnja u tim pitanjima.
"Mi ne možemo ostaviti zemlje članice koje imaju vanjsku granicu schengenskog prostora da se same suočavaju i s iznimnim migrantskim pritiskom. Također je potrebno uspostaviti partnerstva za migracije i mobilnost s trećim zemljama kako bismo mogli zajedno raditi na tome", rekla je Malmstroem.
O prijedlozima Europske komisije raspravljat će se sljedeći tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.
Problemi sa Schengenom vidljivi su u odbijanju Francuske i Njemačke da u taj prostor uđu Bugarska i Rumunjska. Te dvije zemlje su prema ocjeni Komisije ispunile tehničke uvjete za ulazak u schengenski prostor, ali Berlin i Pariz ističu da to nije dovoljno te zamjeraju Bugarskoj i Rumunjskoj nedovoljnu borbu protiv korupcije.
Schengenski prostor obuhvaća 22 zemlje članice EU-a i tri zemlje izvan EU-a - Švicarsku, Norvešku i Island. Unutar toga prostora živi 400 milijuna ljudi koji se slobodno mogu kretati bez pokazivanja putovnica na nacionalnim granicima od Finske do Grčke i od Portugala do Poljske.