Nekoliko tisuća ljudi prošlo je u mimohodu gradom do spomenika stradalima. Armenski predsjednik Serž Sarkisjan je istaknuo da je "Armenija dokazala da usprkos crnim stranicama povijesti, ona teži miru sa susjedima, uključujući i s Turskom".
Između Washington i Ankare je 2009. izbio incident nakon što je američki kongres usvojio deklaraciju u kojoj se teksta američkog kongresa u kojem se taj pokolj naziva genocidom.
Pokolj se komemorira svake godine 24. travnja.
Povjesničari zločine nad Armencima često nazivaju prvim genocidom u 20. stoljeću, dok Turska negira genocid i tvrdi da su se ubojstva dogodila u građanskom ratu i nemirima te da je broj žrtava preuveličan.
Sukobi otomanske vlasti i Armenaca su počeli krajem 19. stoljeća, a u listopadu 1914. Otomansko Carstvo ulazi u Prvi svjetski rat na strani Njemačke.
U travnju 1915. otomanska vojska opkolila je područje na kojem su bili Armenci i pod optužbom da su unutarnji neprijatelji, skloni tadašnjom ruskom carstvu, naređuje njihovu deportaciju "zbog nacionalne sigurnosti". Tijekom deportacije ubijen je velik je broj Armenaca.
Armenija i Turska su u listopadu 2009. potpisale protokol pomirenja, ali proces je zapeo na međusobnim optužbama.
I američki predsjednik Barack Obama je također odao počast žrtvama pokolja u Armeniji.
Govoreći o "užasnim događajima", predsjednik Obama nije te masakre nazvao genocidom kao što je to najavljivao tijekom izborne kampanje 2008.
"Potpuno i iskreno priznanje je u interesu svih strana", ocijenio je.
Reagirajući na taj govor veleposlanik Turske u Sjedinjenim Državama Namik Tan je izjavio da "duboko žali što priopćenje ocrtava jednostranu, neprikladnu i lažnu političku karakterizaciju povijesti".