Prema podatcima FHP-a, koji napominje da oni nisu konačni, tijekom rata u Sloveniji (1991.), Hrvatskoj (1991.-1995.) i Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) stradalo je i nestalo 2028 srbijanskih građana, a sudbina 385 građana do danas nije rasvjetljena.
U Sloveniji je stradalo 23 građana Srbije, u Hrvatskoj 850, u BiH 832, dok se za 323 građana Srbije mjesto stradanja još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi.
Kad je riječ o pripadnosti određenim oružanim postrojbama, prema podatcima FHP-a, najviše je stradalo pripadnika JNA - 1039, među kojima je bilo 180 ročnika.
U redovima "Vojske Republike Srpske" život je izgubilo 286 građana Srbije, 37 u redovima "Vojske Republike Srpske Krajine", 16 ih je poginulo kao pripadnici srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova, dok se za 92 osobe se na temelju do sada prikupljenih podataka ne može sa sigurnošću odrediti pripadnost nekoj oružanoj postrojbi.
Najviše osoba - 485 stradalo je u rujnu, listopadu i studenom 1991. godine, u i oko Vukovara njih 86, potom u širem dubrovačkom području, zatim u Lici, srednjoj Dalmaciji, Posavini, središnjoj Hrvatskoj i istočnoj Slavoniji, a FHP je, kako je navedeno, registrirao i smrt 58 civila.
Na prezentaciji poimeničnog popisa u četvrtak u beogradu, izvršna direktorica FHP-a Nataša Kandić kazala je kako popis još nije potpuno završen i da će se unositi izmjene.
Poimenični registar srbijanskih građana koji su izgubili život u ratovima tijekom devedesetih pomoći će, kako je rekla, stvaranju objektivnog zapisa o sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.
Istaknula je kako je ovo nastavak inicijative da jednog dana budu poznata imena svih koji su stradali u ratovima, te da će se prekinuti praksa u kojoj ima samo brojki ali nema imena.