To je uz ostalo istaknuto na današnjoj sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora, koja je na temu stanja i problema u malom i obiteljskom hotelijerstvu i uz pomoć Ministarstva turizma okupila više od 50 sudionika, među kojima brojne male hotelijere te predstavnike gotovo svih ministarstava, komora i strukovnih udruga.
Predstavnici pojedinih ministarstava pozvani su kako bi u direktnom kontaktu odgovorili na brojna pitanja malih hotelijera vezanih za njihovo poslovanje, te kako bi se, po riječima predsjednika tog saborskog Odbora Garija Capellija, otvorio put za dalju suradnju i komunikaciju te brže rješavanje određenih problema.
A tih problema u malom je hotelijerstvu, kako se čulo, kao i u drugim vrstama malog i obiteljskog poduzetništva dosta, i većinu ih 'tište' i poslovno opterećuju još uvijek visoki parafiskalni nameti, posebno na lokalnoj razini te općenito njima neprilagođena zakonska regulativa.
Među tim je i Zakon o radu, na što je predstavnik Ministarstva gospodarstva kazao kako je u pripremi promjena odredbi da bi se zbog potrebe turizma omogućio 60-satni radni tjedan.
Puno toga, poput problema s iznosima komunalne naknade, spomeničke rente, dobivanja raznih dozvola, suradnje s lokalnom samoupravom i drugog, treba rješavati na lokalnoj razini, koja, kako je kazao predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) Šime Klarić, ne pokazuje toliko razumijevanja i fleksibilnosti kao državna razina.
Malih hotela u Hrvatskoj je tek oko 220, od kojih je 80 posto u članstvu OMH-a, a moglo bi ih biti puno više, jer od gotovo 60 tisuća objekata privatnog smještaja bar par tisuća među njima su potencijalni mali i obiteljski hoteli. Oni, kako je kazao Klarić, čekaju bolju zakonsku regulativu, nove izvore financiranja te nastavak poticajnih kreditnih linija, poput "Poticaja za uspjeh".
U sklopu tog kreditnog programa, gdje je država odnosno HBOR subvencionirala kamate, izgrađena je i obnovljena većina postojećih objekata.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Branko Grgić kazao je da je od početka tog programa 2003. do 2009. (kada je i 'zastao') odobreno 476 kredita ukupne vrijednosti 2 milijarde kuna, a do 31. prosinca 2010. iz državnog je proračuna za subvencije kamata po tim kreditima isplaćeno 284,1 milijun kuna.