ZAGREB - Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te predloženo smanjenje participacije s 15 na 10 kuna u primarnoj zaštiti i kod izdavanja lijekova na recept, podržali su danas saborski klubovi, s tim da je oporba upozorila na niz manjkavosti javnog zdravstvenog sustava kao i nedostatak vizije njegova razvoja. Po predloženim zakonskim izmjenama, osiguranici bi ubuduće, umjesto 15 kuna, plaćali 10 kuna za preglede, recepte i uputnice kod svog liječnika u primarnoj zaštiti, ako tog troška nisu oslobođeni zbog plaćanja dopunskog osiguranja ili po nekoj drugoj zakonskoj osnovi. Zdravstveni zakoni u zadnjih godinu dana doživjeli velik broj izmjena, a "zdravstveni sustav lošiji nam je nego ikad", ustvrdio je Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), koji je istaknuo da se na običan ultrazvuk čeka po devet mjeseci, kao i da nam nedostaju specijalisti poput ginekologa i pedijatara. Njegove ocjene Andrija Hebrang (HDZ) nazvao je običnim politikantstvom, jer je, kaže, opće poznato da se zakoni mjenjaju radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, a hrvatsko je zdravstvo izašlo iz duboke svjetske i europske ekonomske krize potpuno neoštećeno. "Ako se usporedimo sa zemljama sličnog materijalnog stanja, onda apsolutno imamo najsolidarniji zdravstveni sustav", rekao je Hebrang, istaknuvši da "svaki građanin u slučaju akutne bolesti ima trenutno dostupnu svaku uslugu u zdravstvu, te da su liste čekanja skraćene za kronične bolesti". Rajko Ostojić (SDP) upozorio je pak na nedostatak vizije razvoja cijelog zdravstvenog sustava, u kojemu Hrvatskoj "danas stoje uređaji u javnim bolnicama, da bi posao išao privatnim klinikama". Zastupnici su podržali i prijedlog zakona o potvrđivanju Statuta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) no iz oporbe su upozorili kako nije dovoljno nešto prihvatiti "na papiru" već dati i više podrške projektima tzv. male energetike domaćim tvrtkama. Osim toga, još nemamo ni Zakon o obnovljivim izvorima energije, a dosad nismo implementirali niti 3. europski energetski paket što nam je, rečeno je, bila i obveza.
ZAGREB - Saborski klubovi u kratkoj su raspravi danas poduprli izmjene Zakona o državnim potporama kojima će se omogućiti povoljniji uvjeti povrata potpora na koje bi se ubuduće, u slučaju utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, obračunavala tri puta niža kamatna stopa. Ubuduće bi iznos državne potpore, koju poduzetnik mora vratiti državi, bio uvećan za osnovnu referentnu stopu uvećanu za 100 baznih bodova, objasnio je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić. Osnovna referentna stopa u RH, koja se izračunava za svaku godinu na temelju prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija, sada je 4,1 posto, tako da bi kamatna stopa obračunata na taj način iznosila 5,1 posto, što je znatno povoljnije od primjene zakonske zatezne kamate koja iznosi 17 posto. Primjena osnovne referentne stope (uvećane za 100 baznih bodova) pri povratu državne potpore određena je pravilima Europske unije, a tim se usklađivanjem s europskim zakonodavstvom uklanjaju uzroci nepovoljnijeg položaja hrvatskih poduzetnika od onih u Uniji.
ZAGREB - HDSSB od danas u Saboru ima jednog zastupnika više, Zorana Vinkovića, koji je na konferenciji za novinare objavio da prelazi u tu stranku kako bi ojačao "slavonski lobi". Đakovački gradonačelnik Zoran Vinković ušao je u Sabor kao zastupnik SDP-a, no nakon neslaganja s politikom stranke, djelovao je kao nezavisni zastupnik. Predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a Dinko Burić kazao je da konferenciju za novinare u Saboru održavaju "5 do 12" kako bi upozorili da je "5 do 12" za Slavoniju i Baranju jer je, od nekad najbogatije, postala najsiromašnija regija za što, kazao je, najveću krivicu snosi hrvatska vlast. "Nema jake Hrvatske bez jake Slavonije, a to dosadašnje Vlade nisu shvatile. Slavonija i Baranja ne mogu se više zadovoljiti sa 0,2 posto novca iz državnog proračuna", dodao je Vinković čiji dolazak u stranku je Burić nazvao novim vjetrom u leđa HDSSB-u jer se borio za interese građana u Slavoniji i Baranji i njihov je interes stavio iznad stranačkog.
ZAGREB - Udruge hrvatskih branitelja 1990.-1996. koje organiziraju prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića u subotu, 16. travnja, pod motom "Za Domovinu", te predstavnici pokreta HRAST i "Akcije za bolju Hrvatsku", pozvali su sve branitelje i građane na taj skup naglasivši kako je riječ o mirnom prosvjedu dan nakon izricanja presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku na Haaškom sudu. Kako tvrde oganizatori prosvjeda - 'nažalost osuđujućih presudu hrvatskim generalima'. Josip Jurčević iz "Akcije za bolju Hrvatsku", ocijenio je kako je 15. travnja svojevrsni "Dan D" te da se u suđenju hrvatskim generalima nije sudilo samo njima nego i Republici Hrvatskoj za, kako se navodi u Haaškoj optužnici, "zajednički zločinački poduhvat". "Uskoro će se hrvatski građani suočiti s time da je hrvatska politika bila glavni kreator i podupiratelj te teze haaškoga tužiteljstva", ustvrdio je Jurčević, dodavši kako je Haaški sud onaj koji ne sudi na temelju prava nego političkih interesa. Tada će se prepoznati da je i dio obrane generala, posebice generala Gotovine radila protiv njega, izjavio je Jurčević, ne pojasnivši što pod time podrazumjeva. Željko Sačić rekao je kako je političkim elitama stalo da se taj skup ne održi, dodavši da su te elite uložile velik trud kako bi se organizatore prosvjeda oblatilo i pokazalo minornim. Pozvao je građane na taj miran prosvjed u dobroj namjeri, dodavši da će "svoju eksploziju nezadovoljstva izraziti na taj način kako dopuštaju Ustav i zakoni".
ZAGREB - Događanja u ratnom Vukovaru treba sagledati ne samo u vojno-povijesnom smislu već i u kazneno-pravnom smislu, a pravno utvrđivanje postojanja civilizacijskog zločina nad nevinim žrtvama još uvijek nije okončano, jedan je od zaključaka današnjeg okruglog stola "Pravni okvir bitke za Vukovar- zločin i kazna" koji je organizirala Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara (UZBV). Ni nakon 20 godina zločina u Vukovaru neke žrtve, kao što su žrtve silovanja, još uvijek nemaju status ratnog stradalnika, niti je pokrenut proces protiv počinitelja tih zločina, čak ni u slučajevima gdje žene imaju podatke o njima, kazala je predsjednica udruge "Žene u Domovinskom ratu" Marija Slišković. Državni tajnik u Ministarstvu branitelja Zoran Komar istaknuo je da je u pravnom smislu "bitka za Vukovar bila s hrvatske strane čista kao suza, a sa srpske strane počinjen je najstrašniji zločin i to je nesrazmjer koji s vremenom ne nestaje". Istina nije dovoljna, treba ju promovirati, a mi smo tijekom rata to propustili jer smo mislili da svijet vidi istinu kao što ju mi vidimo. No, iako je rat okončan i svi ćemo rado krenuti leđa tim traumatičnim događajima i krenuti dalje, pravna bitka još uvijek nije okončana, napomenuo je. Voditelj Ureda za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima u Ministarstvu pravosuđa Gordan Markotić kazao je da Haaški sud nije jedini koji se treba baviti ratnim zločinima u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj već sve ono što je taj sud propustio mogu nadoknaditi nacionalni sudovi jer ratni zločin ne zastarjeva.
ZAGREB - Glavni urednik "Glasa Koncila" Ivan Miklenić u komentaru "Pravda i Haški sud" smatra da će haška presuda hrvatskim generalima, ako bude oslobađajuća, biti izvor nove nade i za buduće pobjede istine, pravde i mira u suvremenom svijetu. Nasuprot tome, napominje Miklenić, ako presuda bude osuđujuća, bit će samo jedna u nizu nepravednih presuda koja, istina, izaziva golemu patnju nevino osuđenih, ali koja ne može ubiti ni istinu ni pravdu niti promijeniti povijest. Osvrćući se na izjavu Komisije HBK-a "Iustitia et pax" uoči objavljivanja prvostupanjske presude hrvatskim generalima na Haškom sudu, koja poziva hrvatske građane "da zadrže mir i dostojanstvo", u komentaru se ističe kako je ta izjava "relevantni dokument, lišen ikakvih pristranosti, nadahnut poštivanjem istine i pravde kao jedinog temelja stabilnog mira, upravljen ne samo katoličkim vjernicima i hrvatskim građanima nego i cjelokupnoj javnosti, a što znači i svima odgovornima i u Hrvatskoj i u međunarodnoj zajednici". Među važnim činjenicama u izjavi se na prvome mjestu, podsjeća da je Hrvatska pretrpjela strašnu oružanu agresiju koju je nad njom od 1991. do 1995. vodila Srbija i Crna Gora s tzv. JNA. "Ta je činjenica nepobitna i znanstveno verificirana te je ne može promijeniti nikakva politička ili ideološka interpretacija, niti interesi ikojih skupina u samoj Hrvatskoj, na području bivše savezne države ni ikoje strane zemlje ili svjetske sile. Tu činjenicu, koju svojim osobnim iskustvom i osobnim doživljavanjem te agresije svjedoče na stotine tisuća hrvatskih građana, ne može osporiti ni promijeniti nikakva presuda Haškoga suda", navodi u komentaru Miklenić. Postavlja također pitanje ne bi li prihvaćanje optužbe da su naši generali krivi što su u legalnoj, legitimnoj i pravednoj obrani, braneći svoj narod i svoju napadnutu i okupiranu domovinu, proveli tzv. zajednički zločinački pothvat - a za koji se u optužnici navodi da su odgovorni ne samo oni nego i čitav tadašnji državni vrh, ali i "mnogi znani i neznani" - značilo "optuživanje i okrivljavanje države Hrvatske i čitave hrvatske nacije?"
RIJEKA - Predsjednik Primorsko-goranskog saveza (PGS) Darijo Vasilić rekao je na današnjoj konferenciji za novinstvo da je ta politička stranka nositelj "trećeg bloka" u Primorsko-goranskoj županiji, pri čemu je najavio izbornu suradnju s nezavisnim listama okupljenim oko Josipa Kregara i Ljube Jurčića. Ustvrdio je da su za loše stanje u društvu i osjećaj besperspektivnosti odgovorne i političke stranke, i to ponajprije "grupacije koje se smjenjuju na vlasti u zemlji, one oko HDZ-a i SDP-a". Po njegovim riječima, vlada je izgubila svaki kredibilitet, a svaki dan njezina ostanka na vlasti jest gubitak vremena za zemlju. S druge strane, dodao je, skupina oko SDP-a ne nudi alternativu, nego samo govore da je vrijeme da HDZ ode s vlasti pa da će tek nakon toga predstaviti svoj plan budućeg razvoja. Ustvrdio je da se u izbornoj godini ne bi smjela mijenjati područja izbornih jedinica jer bi to značilo "grubo utjecanje" na volju birača i rezultate izbora.
ZAGREB - Zagrebački Županijski sud potvrdio je danas optužnicu protiv bivšeg predsjednika uprave Podravke Zdravka Šestaka i direktora nabave Darka Korošeca koje USKOK tereti da su Neviju Prlogu u gotovo tri godine namjestili poslove vrijedne šest milijuna kuna, a on im je zauzvrat financirao radove na nekretninama u privatnom vlasništvu. Dvojica bivših čelnika u koprivničkoj prehrambenoj tvrtki optuženi su za primanje, a Prlog za davanje mita. Optužnicu je potvrdilo optužno vijeće suca Zdravka Majerovića pošto je na zatvorenom ročištu ispitalo rezultate USKOK-ove istrage i dokaze na kojima se temelji optužnica podignuta u siječnju ove godine. Dvojac iz Podravke, po USKOK-ovim tvrdnjama, od siječnja 2006. do listopada 2008. Prlogu je dodijelio poslove vrijedne šest milijuna kuna.
ZAGREB - Predsjednik zagrebačkog HSLS-a Velimir Srića danas se usprotivio poskupljenju dječjih vrtića u Zagrebu rekavši kako se "takvom odlukom strogoća trenira na djeci" te da, ako se na nečem mora štediti u proračunu, onda to nisu mlade obitelji s djecom. HSLS prije pet mjeseci nije podržao zagrebački gradski proračun jer nam je jedan od glavih razloga bio problem povećanja cijena vrtića, rekao je Srića na konferenciji za novinare. Naime, od 1. srpnja trebale bi se uvesti kategorije prema kojima će roditelji, prema dohodovnom cenzusu, vrtić plaćati od nula do 2.000 kuna. Tako definiranje cijene vrtića podloga su za razne malverzacije i korupciju, ponajprije zato što je broj članova domaćinstva nešto s čime se može manipulirati, a to je broj na temelju kojeg se računa prihod po članu domaćinstva, rekao je Srića.
ZAGREB - Ženska mreža Hrvatske organizirala je danas prosvjednu akciju nazvanu "Nikako nećemo natrag" u povodu najave ukidanja Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te ostala dva posebna pravobraniteljstva - za djecu i osobe s invaliditetom koja bi se donošenjem novog zakona trebala pripojiti Uredu pučkog pravobranitelja. Pošto su aktivistice Ženske mreže vladi predale zahtjev za očuvanje tih ureda, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle izjavila je kako su se sva tri pravobraniteljstva tijekom dugogodišnjeg rada pokazala korisnima za građane te da nema razloga za njihovo pripajanje pučkom pravobranitelju koji se nikada u svojemu radu nije bavio problemima žena, invalida ili zlostavljane djece. "Zahtijevamo da se prijedlog povuče iz hitne procedure te očekujemo da posebna pravobraniteljstva ostanu i nakon javne rasprave kao institucije gdje će najranjivije grupacije društva moći tražiti potporu i pomoć u situacijama kad je to potrebno", rekla je Tolle. Podsjetila je kako je prije njihova osnivanja održana široka javna rasprava stručne i zainteresirane javnosti koja je, pak, izostala sada kada se te urede želi ukinuti.
ŠIBENIK - Šibenska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv 47-godišnjakinje iz Knina zbog sumnje da je pronevjerila oko 522 tisuće kuna te 32 puta krivotvorila službene isprave na štetu tvrtke iz Osijeka, s poslovnicom u Kninu. Policija navodi da je Kninjanka od 1. siječnja 2008. do 7. ožujka 2011. godine protupravno prisvojila taj novac. Kako bi prikrila svoje nedjelo, krivotvorila je 979 ugovora o zajmu i 273 ugovora o kratkoročnim pozajmicama tako što je prikazala da ih je zaključilo više osoba.
SPLIT - Opera „Maršal“ Silvija Foretića, nastala po motivima istoimenog filma Vinka Brešana, bit će u režiji Maria Kovača praizvedena na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Splitu u subotu, 16. travnja, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u splitskom HNK-u. „Opera 'Maršal' bavi se fasciniranošću ljudi likom i djelom Josipa Broza Tita, jer i 30 godina ne prestaju proturječnosti u vezi s njim; jedni se opredjelju 'za' a drugi 'protiv' Tita“, rekao je redatelj Mario Kovač. Dodao je kako je iz opere izbačena dnevna politika te se njome tematizira "koliko nam je ostavio mentaliteta Tito i njegova vladavina". „Opera 'Maršal' gorko se smije nasljeđu koje je Josip Broz Tito ostavio iza sebe: smije se ideološki zaluđenim pojedincima koji žive u 'boljoj' prošlosti; smije se novopečenim bogatašima koji su snove jednog naroda o demokraciji i pravdi pretočili u svoje novčanike; smije se nama koji smo klackajući između komunizma i kapitalizma, izabrali najgore od oba sustava i pretvorili Lijepu Našu u tablu za popularnu društvenu igru Monopoly, na kojoj pobjeđuje samo onaj koji se 'snađe' i koji nemaju obzire i skrupule“, rekao je Kovač. Lik "Maršala" će u ulozi koja se zove „ON“, igrati Stefan Kokoškov.
ZAGREB - Više od 300 filmova prikazat će se u glavnom i popratnim programima desete Revije amaterskog filma - RAF, koja se ove godine održava od 17. do 23. travnja u Teatru &TD, a jubilarno izdanje Revije otvorit će izbor filmova koji su obilježili tu najveću smotru neprofesijskog, studentskog i amaterskog filma u Hrvatskoj i regiji, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Vanja Daskalović, koja je s Ivom Jelinčić koordinatorica programa, najavila je da će Reviju otvoriti filmovi koji su u dosadašnjim izdanjima bili najbolje prihvaćeni od publike i organizatora, odnosno radovi koji, istaknula je, ponajbolje opisuju duh RAF-a i ljepotu amaterskog filma. Za glavni program stiglo je oko 200 filmova, od onih nastalih u kućnoj radinosti do radova samostalnih autora i kino klubova, izvijestila je Jelinčić, napomenuvši kako će se svi prijavljeni filmovi biti i prikazani, a projekcije će se održavati od podneva do kasnih večernjih sati.