Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu i ove je godine Švedska, a prate je Singapur i Finska.
Po desetom Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji na vrhu ljestvice nisu zabilježene veće promjene te vodeća mjesta zauzimaju nordijske zemlje, SAD i Kanada. Međutim, ove su godine u Top 10 ušli tzv. azijski tigrovi, i to Tajvan na visoku 6. te Koreja na 10. poziciju.
Trend izrazitog pogoršanja bilježe Mađarska (s 33. na 49. poziciju u 4 godine) i Slovačka (s 47. na 69. u odnosu na prošlu godinu).
Od susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija na 34. poziciji, Crna Gora je na 44., Makedonija 72., Srbija je na 93. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. mjestu.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad.
Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje, obuhvaća tri dimenzije - opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Hrvatska je, nakon velikog poboljšanja u 2006. u zadnje četiri godine na blagoj silaznoj putanji na ljestvici ICT konkurentnosti. Lani je zabilježen realni pad ocjene Indeksa mrežne spremnosti od 4 posto, što je rezultiralo padom za dvije pozicije na ljestvici, a ove godine se pad malo i ubrzao i Hrvatska bilježi pad za tri pozicije, unatoč identičnoj vrijednosti Indeksa.
U segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja Hrvatska je na 54. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 90.
Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama, individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji, 47. pozicija.
Detaljna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj infrastrukturno okruženje (39.) dobro razvijeno (pokrivenost mobilnom mrežom po stanovniku (1.), međunarodni širokopojasni Internet (15.), dok u političkom i regulatornom okruženju nema pomaka (65.) u odnosu na 2010.
Tržišno se okruženje pogoršava (98.) - teret vladine regulative (135.), teret i učinak oporezivanja (133.), dostupnost rizičnog kapitala (107.) samo su neki od indikatora koji ocrtavaju stanje, navode iz NVK-a.
Spremnost pojedinaca, poduzeća i državnih institucija na korištenje ICT najlošije je ocijenjena, a posebno se ističe jednokratni trošak uvođenja pretplatničke linije fizičkim (120.) i pravnim osobama (107.), mjesečnu telefonsku pretplatu (105.), mobilne tarife (107.), nedovoljno obrazovanje zaposlenika (127.), prioritizacija ICT-a (94.), značenje ICT-a za razvojnu viziju vlade (101.) te vladina nabava naprednih tehnologija (120.).
"Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila pet pozicija na ljestvici ICT konkurentnosti te se još više udaljila od zemalja Europske unije. Problemi su nam i dalje isti - niska raspoloživost online javnih usluga, teret vladine regulative i poreza, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, nedovoljno korištenje ICT-a za razvoj novih proizvoda i usluga i/ili organizacijskih modela", istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.