Tragovi radioaktivnog materijala pronađeni su u 22 kineske provincije, ali, kako tvrde kineske vlasti, njihova količina ne predstavlja prijetnju zdravlju stanovništva. Indija je zabranila uvoz hrane iz Japana na tri mjeseca, a Južna Koreja je zatvorila neke škole jer su roditelji bili zabrinuti da je kiša koja je padala diljem zemlje radioaktivna.
Južnokorejska agencija za nuklearnu sigurnost je priopćila da je kiša sadržavala male količine radioaktivnog joda i cezija koje nisu štetne.
Japanski glavni grad Tokio, četiri tjedna nakon nesreće vraća se u normalu, ali stranih turista nema pa su i aviokompanije smanjile broj letova. Ovaj je tjedan vrhunac sezone cvatnje trešnjina cvijeta, što je uvijek privlačilo brojne strane posjetitelje, no broj turista je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manji za čak 75 posto.
Najgora nuklearna nesreća u posljednjih 25 godina također je rasplamsala rasprave o sigurnosti nuklearnih centrala u SAD-u, gdje ima više atomskih reaktora nego u bilo kojoj drugoj zemlji, posebice u jednom nuklearnom postrojenju sličnom Fukushimi.
Inženjeri koji su u Fukushimi ovaj tjedan zatvorili rupu iz koje je u more istjecala visoko radioaktivna voda, sada u jedan reaktor upumpavaju dušik kako bi spriječili moguću eksploziju plina vodika. Isti postupak žele započeti u još dva reaktora.
Japanski operater Tokyo Electric Power (TEPCO) u četvrtak je priopćio da iza subote više ne očekuje ispuštanje radioaktivne vode u ocean. TEPCO je također uvjeren da je ponavljanje eksplozija koje su u prvim danima katastrofe uništile dva reaktora "malo vjerojatno". Dužnosnici, međutim, priznaju da bi mogli proći mjeseci prije nego se reaktori stave pod kontrolu te da će za čišćenje okoliša oko nuklearke trebati godine i godine.
"Podaci pokazuju da su reaktori u stabilnom stanju, ali još uvijek nismo na sigurnom", kazao je vladin tajnik Yukio Edano.
U Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), dan ranije diplomati su oštrim riječima i pitanjima "rešetali" japanske dužnosnike, optužujući ih da informacije o krizi "daju na kapaljku". Iz diplomatskih se izvora doznaje da su posebno oštri i zabrinuti bili Rusi.
Wolfgang Weiss, voditelj UN-ova odbora o učincima atomske radijacije tvrdi da je katastrofa nešto manje dramatična od one u Černobilu 1986., ali "daleko ozbiljnija" od nesreće u američkoj nuklearnoj centrali "Otok tri milje" 1979.