Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
31. ožujka 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Pad BDP-a u 2010. za 1,2 posto
7. MFIN: proračunski prihodi 15,9 milijardi kuna, rashodi 18,9 milijardi
8. RBA snižava kamatne stope na stambene kredite
9. Erste banka smanjuje kamate na nove stambene kredite
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
31.03. 64.000.000 134.000.000 14.000.000 0,82
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 9.000.000 0,67 ročni depozit 5.000.000 1,10 Ukupno 14.000.000 0,82
Izvor: Tržište novca Zagreb
Tržište novca: potražnja stagnirala, ponuda pala
Na Tržištu novca danas je potražnja bila približno na istoj razini kao i jučer, dok je ponuda smanjena, a ukupni promet je dosegnuo svega 14 milijuna kuna.
Potražnja je danas bila 64 milijuna kuna, što je svega 1,23 posto manje nego jučer.
Istodobno, ponuda je iznosila 134 milijuna kuna, odnosno 13,44 posto manje.
Prekonoćnih pozajmica ugovoreno je 9 milijuna kuna i to po kamatnoj stopi od 0,67 posto, što je 0,37 postotnih bodova više nego jučer. Odobreno je i 5 milijuna ročnih depozita, i to po cijeni od 1,1 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 14 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa smanjena je s jučerašnjih 1,28 na 0,82 posto.
“Danas je u trgovanju na Tržištu novca potražnja za kratkoročnim pozajmicama ostala na približnoj razini proteklog dana, no u ponudi je bilo nešto manje kuna u odnosu na dan ranije. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama nije u cijelosti podmirena”, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: najtrgovanija dionica Viktora Lenca
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 15,5 milijuna kuna, više od milijun kuna prometa imale su samo dionice Viktora Lenca i HT-a, a trgovanjem tim dvjema dionicama ostvareno je više od polovice redovnog prometa.
Vrijednost dioničkih indeksa danas je pala, Crobex je u minusu od 0,11 posto, na 2.290,45 bodova, a Crobex10 je smanjen za 0,34 posto, na 1.271,61 bod.
Najtrgovanije je danas bila dionica Viktora Lenca s prometom od 4,8 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 11,11 posto, na 10 kuna.
Milijunski promet ostvarila je još dionica HT-a koje je protrgovano za 3,4 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,34 posto, na 295 kuna.
Cijena dionici Podravke je pala za 1,21 posto, na 325 kuna, uz promet od 630,3 tisuće kuna.
Pad cijene od 1,11 posto, na 41,99 kuna, bilježi i dionica Đuro Đaković Holdinga kojom je ostvareno 556,9 tisuća kuna prometa.
Među trgovanijim dionicama pad cijene bilježe i dionice iz sastava Agrokora, dionici Belja cijena je pala za 2,5 posto, a Konzuma za 6,27 posto.
Slovenski mediji danas pišu da će postupak prodaje 23,34 posto dionica Mercatora koje prodaje prezadužena Pivovarna Laško (PL), a za koje je ponudu dao i Agrokor, vjerojatno biti zaustavljen.
Slovenske banke, kao važne suvlasnice i Mercatora i Pivovarne, razmišljaju o tome kako odvojiti ta dva slučaja, zaštititi nacionalni interes države u Mercatoru i spriječiti da PL-ova četvrtina Mercatora bude prodana prejeftino zbog dospijeća PL-ovih kredita sredinom ove godine.
S minusom su trgovanje završile i dionice građevinskog sektora, primjerice dionice Instituta IGH s padom za 1,61 posto, Dalekovoda za 2,7 posto, dok su među rijetkim dionicama s rastom cijene dionica Adris grupe (0,59 posto), Petrokemije (2,34 posto), Kaštelanskih staklenika (3,17 posto).
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 130,10 134,00 134,00 75.028,49 0,75%
ATGR-R-A 789,00 798,95 798,95 31.777,97 -0,13%
DLKV-R-A 252,00 259,00 252,00 309.372,17 -2,70%
HT-R-A 294,63 297,51 295,00 3.487.239,88 -0,34%
IGH-R-A 1.926,08 1.951,03 1.950,00 141.734,55 -1,61%
INGR-R-A 13,53 13,84 13,72 193.027,38 -0,94%
ISTT-R-A 276,99 276,99 276,99 2.769,90 0,00%
KOEI-R-A 553,23 555,00 555,00 27.138,60 0,33%
MGMA-R-A 21,00 21,00 21,00 2.772,00 0,00%
OPTE-R-A 32,95 33,95 33,95 6.937,60 3,03%
PODR-R-A 322,55 326,50 325,00 630.339,66 -1,21%
PTKM-R-A 143,00 148,39 148,39 124.959,65 2,34%
ULPL-R-A 612,00 616,00 616,00 76.029,00 -0,16%
VERN-R-A 62,00 62,00 62,00 62,00 -3,88%
VIRO-R-A 461,14 467,00 467,00 49.383,70 0,00%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 272,01 275,00 275,00 451.474,37 0,59%
ADRS-R-A 310,00 310,00 310,00 32.550,00 0,00%
AGMM-R-A 899,92 899,92 899,92 899,92 19,82%
ATPL-R-A 725,08 731,07 727,00 395.690,87 -1,49%
AUHR-R-A 371,80 371,80 371,80 5.577,00 1,86%
BLJE-R-A 94,00 96,49 94,15 443.264,08 -2,50%
BLSC-R-A 635,00 635,00 635,00 15.875,00 4,79%
BPBA-R-A 78,00 78,00 78,00 42.510,00 1,76%
BZJK-R-A 120,04 120,04 120,04 1.200,40 -0,07%
DDJH-R-A 41,11 44,00 41,99 556.901,65 -1,11%
DIOK-R-A 72,70 72,70 72,70 7.270,00 3,89%
DKVS-R-A 7,92 7,95 7,92 1.984,23 0,00%
ELPR-R-A 26,95 26,95 26,95 1.293,60 7,84%
ERNT-R-A 1.642,01 1.645,00 1.643,00 450.579,87 -0,12%
FNVC-R-A 157,01 157,01 157,01 12.560,80 3,30%
HCVT-R-A 51,00 51,00 51,00 765,00 0,00%
HDEL-R-A 145,00 145,00 145,00 7.250,00 0,67%
HGSP-R-A 16,90 17,00 17,00 15.577,00 0,29%
HIMR-R-A 175,00 175,00 175,00 7.000,00 -1,69%
HRBC-R-A 109,00 109,00 109,00 5.450,00 0,00%
HTPK-R-A 75,60 76,00 75,60 2.960,40 -3,69%
INDG-R-A 502,00 502,00 502,00 42.670,00 0,00%
JDBA-R-A 2.123,09 2.370,00 2.123,09 29.904,09 1,34%
JDGT-R-A 631,00 631,00 631,00 3.786,00 -9,86%
JDPL-R-A 150,02 155,89 152,00 139.820,31 -0,01%
JDRA-R-A 385,00 385,00 385,00 7.700,00 2,67%
JNAF-R-A 3.111,00 3.145,00 3.111,00 12.478,01 -1,24%
KABA-R-A 70,04 70,04 70,04 8.755,00 -10,21%
KNZM-R-A 202,03 216,10 203,30 116.533,22 -6,27%
KODT-P-A 1.148,17 1.148,17 1.148,17 26.407,91 0,62%
KODT-R-A 1.275,00 1.298,99 1.298,99 100.409,28 1,88%
KOKA-R-A 230,00 230,00 230,00 1.150,00 -4,17%
KORF-R-A 59,00 60,95 59,36 279.815,35 -1,07%
KRAS-R-A 430,00 448,89 448,89 58.651,31 7,22%
KSST-R-A 3.770,00 3.900,00 3.900,00 158.174,89 3,17%
KTJV-R-A 25,50 25,50 25,50 2.550,00 2,70%
LEDO-R-A 6.100,00 6.150,00 6.100,00 42.840,00 1,08%
LKPC-R-A 1.316,50 1.326,80 1.320,00 104.202,03 -0,38%
LKRI-R-A 220,99 221,00 220,99 16.353,95 0,04%
LRH-R-A 2.139,00 2.190,00 2.190,00 23.793,00 6,83%
LVCV-R-A 205,00 205,00 205,00 1.025,00 1,49%
MAIS-R-A 65,00 67,99 67,99 16.649,75 -0,57%
MIV-R-A 2.700,00 2.700,00 2.700,00 29.700,00 52,46%
PBZ-R-A 649,90 649,90 649,90 2.599,60 1,23%
PLAG-R-A 1.750,00 1.750,00 1.750,00 3.500,00 2,34%
SUNH-R-A 50,00 50,00 50,00 2.000,00 -10,71%
THNK-R-A 1.310,00 1.317,00 1.317,00 73.656,00 -0,23%
TISK-R-A 166,08 169,84 169,84 102.973,57 1,99%
TNPL-R-A 1.410,00 1.410,00 1.410,00 14.100,00 0,71%
TUHO-R-A 900,00 900,00 900,00 54.900,00 0,00%
VLDS-R-A 9,02 9,88 9,02 128.195,93 -7,96%
VLEN-R-B 10,00 10,00 10,00 4.886.150,00 11,11%
VPIK-R-A 67,67 71,98 69,49 33.334,91 -0,73%
ZABA-R-A 265,00 266,99 265,00 77.385,97 0,92%
ZVCV-R-A 121,00 121,00 121,00 1.452,00 3,55%
MTP
EPLT-R-A 745,00 745,00 745,00 78.225,00 0,00%
KOSN-R-A 888,00 888,00 888,00 1.776,00 21,64%
OPEK-R-A 390,00 390,00 390,00 78.000,00 0,00%
PRFC-R-A 12,92 12,92 12,92 1.059,44 0,54%
VLHO-R-A 53,65 53,65 53,65 3.219,00 1,02%
RHMF-O-203E 103,20 103,40 103,20 1.203.870,04 6,030%
Ukupan promet
15.586.973,30
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex porastao 0,15 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je porasla na 161,0548 bodova te je u usporedbi s prethodnim danom bila viša 0,15 posto.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost PBZ Croatia osiguranja bila viša za 0,24 posto i iznosila 154,0844 bodova. Vrijednost Raiffeisen fonda porasla je 0,22 posto na 161,1124 bodova a Erste Plavog fonda 0,20 posto na 166,0107 bodova.
AZ fond bilježio je 0,05-postotni rast na 162,3094 boda.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
29.03. 30.03.
Mirex* 160,8115 161,0548 0,15
AZ OMF* 162,2242 162,3094 0,05
Erste Plavi OMF. 165,6721 166,0107 0,20
PBZ Croatia osig.OMF 153,7201 154,0844 0,24
Raiffeisen OMF 160,7662 161,1124 0,22
AZ benefit DMF** 167,7036 167,6907 -0,01
AZ profit DMF 199,6903 199,8567 0,08
Croatia osiguranje DMF 122,2145 122,301 0,07
Erste Plavi Expert DMF 139,9003 140,1800 0,20
Erste Plavi Protect DMF 133,4362 133,3683 -0,05
Raiffeisen DMF 156,9814 157,2630 0,18
AZ Dalekovod ZDMF*** 187,462 187,6384 0,09
AZ Hr.kontrola zračne plov. 182,7698 182,9071 0,08
AZ VIP ZDMF 196,2085 196,3768 0,09
AZ Zagreb ZDMF 141,8425 141,9671 0,09
ZDMF cestarski fond 120,7423 120,6647 -0,06
Croatia osiguranje ZDMF 107,066 107,1448 0,07
ZDMF Ericsson N. Tesla 162,9739 163,3039 0,20
ZDMF HEP grupa 110,9367 111,0453 0,10
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,1929 120,2807 0,07
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,7173 171,0301 0,18
ZDMF Novinar 149,9784 150,2213 0,16
ZDMF Željezničar 120,4251 120,5046 0,07
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,0673 108,1378 0,07
ZDMF T-HT 133,5251 133,5838 0,04
ZDMF T-Mobile 122,6296 122,6714 0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.350 12.279 Tokyo/Nikkei 9.755 9.708 London/FTSE-100 5.940 5.948 Frankfurt/DAX 30 7.057 7.057
U srijedu su na Wall Streetu vodeći indeksi porasli, a na tržištu su dominirali fond menadžeri koji pred kraj tromjesečja uljepšavaju svoje portfelje, kupujući dionice koje su posljednjih mjeseci ostvarile najveće dobitke.
Dow Jones indeks ojačao je 0,58 posto, na 12.350 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,67 posto, na 1.328 bodova, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 2.776 bodova.
No, obujam trgovanja ponovno je bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 6,9 milijardi dionica, znatno manje od lanjskog dnevnog prosjeka od 8,47 milijardi.
„Cijeloga tjedna, zapravo, možemo vidjeti da portfelj menadžeri šminkaju portfelje kako bi na kraju tromjesečja klijentima mogli pokazati što bolje rezultate“, kaže Neal Dietz, direktor u tvrtki Dietz & Lynch Capital.
Jučer su, kao i dan prije, porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Najviše je na meti ulagača bio energetski sektor, koji je, zahvaljujući visokim cijenama nafte, bio najveći dobitnik u prvom kvartalu.
Jučer je dionica kompanije za eksploataciju nafte Cabot Oil & Gas poskupila daljnjih 5,3 posto, povećavši dobitak u kvartalu na više od 41 posto. Osjetno su porasle i cijene dionica u telekomunikacijskom sektoru, koji je posljednjih tjedan ojačao zahvaljujući AT&T-ovoj najavi preuzimanje američkog mobilnog biznisa Deutsche Telekoma. Cijena dionice AT&T-a porasla je jučer 2,2 posto.
Na meti ulagača bile su i dionice kompanija s manjom tržišnom kapitalizacijom, s obzirom da su i one snažno porasle u proteklom kvartalu. U prvom tromjesečju Russell 2000 indeks manjih kompanija porastao je 7,15 posto, dok je S&P 500 indeks u tom razdoblju ojačao 5,6 posto.
Ulagače su ohrabrili i podaci ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, prema kojima je u ožujku u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za 201.000, što je u skladu s očekivanjima. To je podržalo nadu ulagača da će i službeni podaci, koje će američka vlada objaviti u petak, pokazati da se tržište rada oporavlja.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,27 posto, na 5.948 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,77 posto, na 7.057 bodova, a pariški CAC 0,92 posto, na 4.024 boda.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su slabjeli pod pritiskom oprezne trgovine pred objavu rezultata provjere otpornosti irskog bankovnog sustava na veće potrese na tržištima.
U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse oslabio 0,13 posto, na 5.940 bodova, frankfurtski DAX za 0,06 posto, na 7.053 boda, a pariški CAC za 0,37 posto, spustivši se na 4.009 bodova.
Ulagači će s velikom pozornošću pratiti rezultate stres-testova u irskom bankovnom sektoru, a sudeći prema medijskim napisima vlada u Dublinu sprema se također najaviti radikalno restrukturiranje čitavog sektora.
U takvom ozračju europski bankovni sektor ponovno se našao pod pritiskom, s prosječnim gubitkom od 0,7 posto na cijeni dionica njegovih pripadnika. Dionicama Bank of Ireland i Allied Irish Banks privremeno je obustavljena trgovina, uoči objave rezultata testova kojima su podvrgnute i niza priopćenja pojedinačnih banaka.
Privremeno je obustavljena još dan ranije i trgovina dionicama banke Irish Life & Permanent, nakon što je u medijima objavljeno da bi je stres-test mogao gurnuti u ruke države.
"Dionicama irskih banaka privremeno je obustavljena trgovina, a ako rezultati pokažu da Irish Life & Permanent treba državnu kontrolu, to će negativno utjecati na raspoloženje ulagača glede bankovnog sektora", kazao je Will Hedden, trgovac u IG Indexu. "Bankovne će dionice biti pogođene", dodao je.
Od gubitnika u tome sektoru isticali su se KBC Groep, s obzirom na izloženost irskim zajmovima. Dionice su mu stoga pojeftinile 3,7 posto, a pridružila im se i Credit Agricole, s padom cijena dionica od 1,5 posto.
Pritisaka nije bio pošteđen ni sektor maloprodajnih lanaca, u kojem su u prosjeku dionice izgubile na vrijednosti jedan posto. Najveći gubitnik bio je švedski brend Hennes & Mauritz, s padom cijena dionica od 4,2 posto zbog slabije od očekivane dobiti u prvom tromjesečju, koje je završilo 28. veljače. S druge strane, bilo je i dobitnika, i to u sektoru organizacije putovanja. Najveći dobitnik bila je pritom dionica najvećeg europskog turoperatora TUI Travela, ojačavši 1,5 posto nakon što je izvijestio o boljem ljetnom bukingu u usporedbi s prošlom godinom na svim ključnim tržištima. Ulagači su također pokazivali interes za kupnju dionica kemijskih tvrtki, uključujući BASF, Croda i Lanxess. Dionice su im ojačale u rasponu od 0,4 do 1,2 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,48 posto, završivši trgovanje na 9.755 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,4215 1,4233 1,4113
USD/JPY 82,82 83,21 82,54
GBP/USD 1,6084 1,6151 1,6065
USD/CHF 0,9152 0,9196 0,9138
Euro je u četvrtak ojačao na međunarodnim tržištima valuta nakon što je neočekivano visoka procjena inflacije u eurozoni potkrijepila uvjerenje o skorom podizanju kamatnih stopa u eurozoni.
Euro je prema dolaru ojačao 0,6 posto na 1,4220 dolara. Prema jenu je skočio na najvišu razinu u deset mjeseci od 117,90 jena.
Dolar je prema jenu ostao nepromijenjen, te se njime trgovalo po 82,80 jena, nakon što je prethodno dotaknuo najvišu razinu u tri tjedna od 83,21 jena. Europska statistička agencija procijenila je da je godišnja stope inflacije u eurozoni u ožujku u visini 2,6 posto, nakon 2,4 posto koliko je iznosila u veljači. To je više no što je tržište očekivalo i poduprlo je uvjerenje o skorom podizanju kamatnih stopa u eurozoni.
"U cijenu eura uračunato je dosta dobrih vijesti pa je teško očekivati da će nastaviti naglo rasti ali rasti bi definitivno mogao", ocjenjuje valutni strateg Barclays Capitala Raghav Subbarao.
Pozornost tržišta usmjerena je na objavu rezultata testova izdržljivosti irskih banaka tijekom dana. Očekuje se da će nagovijestiti nacionalizaciju čitavog financijskog sustava, ali analitičari smatraju da se to neće osobito odraziti na jedinstvenu valutu.
"Irska ne predstavlja veliki rizik za euro budući da, zahvaljujući europskom kriznom fondu, nema sistemskih rizika. Povjerenje štite veće zemlje eurozone", kaže valutni strateg UBS-a u Zuerichu Manuel Oliveri.
Budući da je tržište uvjereno da će kamatne stope biti podignute za četvrtinu postotnog boda, analitičari ističu da je pozornost sada usmjerena na to koliko će se visoko dizati nakon tog poteza i kojim tempom, ističući da će prognoze u vezi s tim određivati kretanje eura. Dolar se pak našao pod pritiscima rasprodaja koje tržišni sudionici objašnjavaju potrebom za uravnoteženjem ulagačkih portfelja s obzirom na značajne gubitke na europskim i japanskim tržištima dionica. Australski dolar skočio je na novu najvišu razinu u 29 godina prema američkom imenjaku od 1,0362 američkih dolara nakon povoljnih podataka o prometu u maloprodaji i o rastu kredita.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 24.03. USLIB 0,19550 -0,007 0,24825 0,30850 0,46000 24.03. EULIB 0,63500 -0,009 0,86625 1,14375 1,46313
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 1. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,3776 5,1874 8,3674 6,2665 5,6737 8,2702
Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,07 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,377617 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je tako ojačala u odnosu na američki dolar za 1,08 posto, prema britanskoj funti 0,67 posto te švicarskom franku za 0,26 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,187468 kuna, funte 8,367491 kunu i franka 5,673781 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 1. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4450 5,4020 8,6322 5,9033 OTP Banka Hrvatska 7,4482 5,3411 8,5326 5,8318 Štedbanka 7,4627 5,3904 8,5358 5,7879 Partner banka 7,4300 5,3600 8,5225 5,8317 Erste&Steiermarkische 7,4370 5,3540 8,6010 5,8630 Hrvatska poštanska banka 7,4350 5,4022 8,6628 5,8567 Centar banka 7,4440 5,3949 8,5766 5,8156 Splitska banka 7,4350 5,3612 8,5933 5,8710 Podravska banka 7,5517 5,4002 8,5645 5,8189 Istarska kreditna banka 7,4400 5,3600 8,4476 5,8496 Karlovačka banka 7,4450 5,4090 8,7248 5,9160 Croatia banka 7,4381 5,3301 8,5390 5,8212 Credo banka 7,5104 5,3430 8,6185 5,7759 Volksbank 7,4500 5,3379 8,5516 5,8156 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,4050 8,5930 5,8950 Fina 7,4050 5,4022 8,6628 5,8567 Privredna banka 7,4400 5,3776 8,5656 5,8221
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3997 5,2030 8,3925 5,6908 Zagrebačka banka 7,4350 5,3279 8,5137 5,8223 OTP Banka Hrvatska 7,4350 5,3150 8,4742 5,8034 Štedbanka 7,4330 5,3265 8,4513 5,7306 Partner banka 7,4200 5,3275 8,4889 5,8032 Erste&Steiermarkische 7,4250 5,3245 8,5535 5,8307 Hrvatska poštanska banka 7,4250 5,3171 8,5348 5,7872 Centar banka 7,4292 5,3430 8,5348 5,7872 Splitska banka 7,4250 5,3040 8,4850 5,7969 Podravska banka 7,5509 5,3002 8,5245 5,7889 Istarska kreditna banka 7,4300 5,3200 8,4176 5,8099 Karlovačka banka 7,4330 5,3290 8,5957 5,8285 Croatia banka 7,4270 5,2938 8,4804 5,7872 Credo banka 7,4661 5,2912 8,5348 5,7418 Volksbank 7,4300 5,3120 8,5097 5,7873 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,3040 8,4920 5,7940 Fina 7,3950 5,3171 8,5348 5,7872 Privredna banka 7,4300 5,2721 8,4808 5,7645
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3554 5,1719 8,3423 5,6567 Zagrebačka banka 7,3350 5,1477 8,2258 5,6254 OTP Banka Hrvatska 7,3243 5,1015 8,2237 5,5814 Štedbanka 7,3215 5,1134 8,1133 5,5014 Partner banka 7,3200 5,0466 8,1887 5,5425 Erste&Steiermarkische 7,3250 5,0751 8,1527 5,5575 Hrvatska poštanska banka 7,3250 5,0681 8,1583 5,5035 Centar banka 7,3296 5,0837 8,2168 5,5716 Splitska banka 7,3250 5,0960 8,1849 5,6031 Podravska banka 7,3350 5,1006 8,2012 5,6085 Istarska kreditna banka 7,3250 5,0900 8,2252 5,5603 Karlovačka banka 7,3200 5,1100 8,2425 5,5890 Croatia banka 7,3333 5,0915 8,2419 5,5773 Credo banka 7,2890 5,0837 8,2001 5,6056 Volksbank 7,3300 5,0785 8,1918 5,5887 Hypo Group Alpe-Adria 7,3300 5,1040 8,1920 5,5940 Fina 7,3250 5,0681 8,1583 5,5035 Privredna banka 7,3300 5,1163 8,2301 5,5941
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3200 5,0962 8,1436 5,5691 OTP Banka Hrvatska 7,3124 5,0702 8,1402 5,5415 Štedbanka 7,2922 5,0623 8,0321 5,4464 Partner banka 7,3100 5,0077 8,1465 5,5179 Erste&Steiermarkische 7,3150 5,0540 8,1120 5,5350 Hrvatska poštanska banka 7,3050 4,9819 8,0930 5,4925 Centar banka 7,3149 5,0318 8,2001 5,5603 Splitska banka 7,3150 5,0440 8,0849 5,5518 Podravska banka 7,3200 5,0306 8,1112 5,5585 Istarska kreditna banka 7,3150 5,0600 8,2085 5,5205 Karlovačka banka 7,3100 5,0600 8,1618 5,5343 Croatia banka 7,3222 5,0603 8,1834 5,5432 Credo banka 7,2448 5,0318 8,1164 5,5716 Volksbank 7,3100 5,0526 8,1499 5,5603 Hypo Group Alpe-Adria 7,3200 5,0030 8,0910 5,4930 Fina 7,3050 4,9819 8,0930 5,4925 Privredna banka 7,3200 5,0651 8,1478 5,5381
6. Pad BDP-a u 2010. za 1,2 posto
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. godini u odnosu na 2009. realno je pao za 1,2 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
U četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine prije BDP je realno pao za 0,6 posto.
To su nešto manje stope pada u odnosu na prvu procjenu koju je DZS objavio prije nešto više od mjesec dana, s obzirom da je prva procjena za četvrto tromjesečje prošle godine pokazivala pad za 0,7 posto, a za cijelu 2010. godinu pad za 1,4 posto.
Iz DZS-a napominju kako su u priopćenju o procjeni tromjesečnog BDP-a objavili revidiranu seriju podataka za razdoblje od prvog tromjesečja 2000. do četvrtog tromjesečja 2010. godine, a glavna svrha te revizije je prilagodba procjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 95).
Ti revidirani podaci uz ostalo pokazuju manje stopa rasta BDP-a u 2007. i 2008. godinu, te nešto veći pad u 2009. u odnosu na ranije podatke - stopa rasta u 2007. s ranijih 5,5 posto smanjena je na 5,1 posto, a u 2008. sa 2,4 posto na 2,2 posto, dok je stopa pada BDP-a u 2009. godini povećana s ranijih 5,8 posto na 6,0 posto.
Revidirani su i tromjesečni podaci za prošlu godinu - BDP je u prvom i drugom tromjesečju prema istim razdobljima 2009. pao po stopama od 2,3 posto (prvotna procjena je bila po 2,5 posto), u trećem je porastao za 0,3 posto (prvotno rast za 0,2 posto), a u četvrtom pao za 0,6 posto (prva procjena bila je pad za 0,7 posto).
Na pad u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2009. utjecao je pad bruto investicija u fiksni kapital za 8,0 posto.
Izdatci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, u četvrtom su kvartalu porasli za 1,2 posto u odnosu na četvrti kvartal 2009. godine, izdaci za potrošnju države porasli su za 0,6 posto, a zabilježen je i brži rast izvoza od uvoza roba i usluga - izvoz je na porastao za 10,8 posto, a uvoz za 1,1 posto.
Tromjesečni podaci pokazuju smanjenje investicija od početka 2009. godine, a ukupno su u prošloj u odnosu na 2009. investicije pale za 11,3 posto.
Osobna potrošnja u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila je rast, ali s obzirom na izrazitiji pad u prvom i drugom tromjesečju, podatak za cijelu 2010. godinu pokazuje pad za 0,9 posto u odnosu na 2009.
U 2010. u odnosu na prethodnu godinu državna je potrošnja smanjena za 0,8 posto, dok je izvoz roba i usluga zabilježio rast za 6,0 posto, a uvoz je istodobno pao za 1,3 posto.
Hrvatski je BDP u 2010. zabilježio pad drugu godinu za redom, a ista kretanja pokazuje i bruto dodana vrijednost (BDV), nakon pada u 2009. u odnosu na 2008. za 4,1 posto, u 2010. godini BDV je pao za 1,7 posto.
Pritom su negativnu stopu zabilježile gotovo sve djelatnosti, a pad je naizrazitiji u građevinarstvu u kojem je BDV u prošloj u odnosu na godinu prije smanjen za 16,4 posto.
U prijevozu, skladištenju i vezama u 2010. se u odnosu na 2009. bilježi pad BDV-a za 2,4 posto, u rudarstvu i vađenju, prerađivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,6 posto, u trgovini za 1,2 posto, u poljoprivredi za 0,2 posto, a po stopi od 0,1 posto pao je u djelatnostima hoteli i restorani te javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb.
Jedina djelatnost koja u 2010. u odnosu na godinu prije bilježi rast BDV-a i to za 0,8 posto je financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.
7. MFIN: proračunski prihodi 15,9 milijardi kuna, rashodi 18,9 milijardi
Prihodi državnog proračuna u prva su dva mjeseca ove godine iznosili 15,9 milijardi kuna, što je za 162 milijuna kuna ili za jedan posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno rashodi poslovanja ostvareni u iznosu od 18,9 milijardi kuna, što je gotovo tri posto manje nego u prva dva mjeseca prošle godine, preliminarni su podaci koje je Ministarstvo financija objavilo na svojim internet stranicama.
Tako je deficit državnog proračuna u prva dva ovogodišnja mjeseca iznosio 2,98 milijardi kuna, što je oko 400 milijuna kuna manje nego u prva dva mjeseca lani kada su rashodi premašivali prihode za 3,39 milijardi kuna.
Podaci o prihodima državnog proračuna pokazuju da je nakon blagog rasta prihoda na godišnjoj razini u siječnju u veljači zabilježen pad prihoda za gotovo četiri posto, na nešto više od osam milijardi kuna.
Preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju da je na smanjenje proračunskih prihoda u veljači i u prva dva mjeseca ponajviše utjecalo smanjenje poreznih prihoda.
Porezni su prihodi u prva dva mjeseca iznosili 8,88 milijardi kuna i bili su za 2,3 posto manji nego u istom razdoblju lani.
Pritom je najizdašnjiji porezni prihod, PDV proračunu donio gotovo 5,7 milijardi kuna, ili oko 650 milijuna kuna više nego u prva dva mjeseca prošle godine.
No, s druge se strane bilježi pad prihoda od poreza na dobit, sa 1,2 milijarde kuna u siječnju i veljači prošle godine, na oko 895 milijuna kuna u prva dva mjeseca ove godine, a prihod od trošarina manji je za gotovo 10 posto i iznosio je 1,4 milijarde kuna.
Na manji prihod od trošarina ponajviše je utjecao pad prihoda od trošarina na naftne derivate koji su manji za 18 posto i u dva su mjeseca ove godine iznosili 860 milijuna kuna. No, prošle su godine ti prihodi bili veći i zbog Inina povrata duga za trošarine.
Promjene u oporezivanju dohotka utjecale su na smanjenje prihoda od poreza na dohodak za oko 12 posto, na 295,1 milijun kuna.
Na smanjenje poreznih prihoda utjecalo je i ukidanje kriznog poreza što je vidljivo iz podataka o smanjenju ostalih poreza koji su prošle godine u prva dva mjeseca proračunu donijeli više od 450 milijuna kuna, a ove godine tek oko 61 milijun kuna.
Proračunski prihod od socijalnih doprinosa u prva je dva mjeseca ove godine iznosio blizu 6,2 milijarde kuna, što je blagi rast, za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Po podacima Ministarstva financija, rashodi poslovanja u prva su dva mjeseca iznosili 18,9 milijardi kuna i bili su za 577 milijuna kuna manji nego u isto vrijeme lani.
U strukturi proračunskih rashoda najznačajniji su rashodi za socijalne naknade za koje je u prva dva mjeseca izdvojeno nešto više od 9 milijardi kuna, što je oko 80 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani, dok su naknade (plaće i doprinosi) za zaposlene iznosile ukupno 5,1 milijardu kuna, što je oko 50 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani.
Rast rashoda bilježi se kod kamata za koje je proračun u prva dva mjeseca ove godine izdvojio više od 1,1 milijardu kuna, dok je u isto vrijeme lani za to bilo izdvojeno oko 947 milijuna kuna.
Smanjeni su pak proračunski izdaci za subvencije, u prva dva mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani za oko 11 posto, na nešto manje od 890 milijuna kuna, kao i izdaci za pomoći za više od 28 posto, sa 1,1 milijardu kuna u prva dva mjeseca lani na 809 milijuna kuna u prva dva mjeseca ove godine.
8. RBA snižava kamatne stope na stambene kredite
Raiffeisenbank Austria (RBA) će od 1. travnja sniziti kamatne stope na nove stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima za 0,25 postotnih bodova, a od 1. lipnja će također za prosječno 0,25 postotnih bodova sniziti i kamate na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima, priopćeno je danas iz RBA.
Od 1. travnja 2011. godine RBA snižava kamatne stope na nove stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima za 0,25 postotnih bodova.
Kamatna stopa na nove stambene kredite za kupnju i izgradnju iznosit će 6,25 posto (EKS 6,48 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 6,75 posto (EKS 7,07 posto) za ostale klijente.
Kamatna stopa za stambene kredite za adaptaciju iznosit će 6,75 posto (EKS 7,10 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 7,25 posto (EKS 7,78 posto) za ostale klijente, navodi se u priopćenju.
Iz RBA su izvijestili i da će od 1. lipnja 2011. sniziti kamatne stope na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova.
Smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite banka, kako navode, nastoji olakšati teret otplate kredita klijentima.
Iz RBA ističu i da je banka pripremila uvjete i spremna je po objavi javnog poziva, sukladno Zakonu o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, dostaviti svoju ponudu.
Kamatna stopa na stambene kredite uz valutnu klauzulu u eurima iznosit će 4,44 posto, godišnja, fiksna za prve četiri godine otplate kredita (EKS 4,56 posto) čime će građani dobiti priliku za rješenje stambenog pitanja uz značajnu financijsku uštedu, objašnjavaju iz RBA i ističu da su klijenti oslobođeni plaćanja naknade za odobrenje kredita, interkalarne kamate te troškova police životnog osiguranja.
RBA podsjeća i da klijentima nude tri modela otplate stambenih kredita - obročnu otplatu (u ratama koja se smanjuje vremenom otplate kredita), standardnu anuitetsku otplatu (u jednakim mjesečnim anuitetima) te flexi otplatu kojom klijent odlučuje o visinu mjesečnih anuiteta u prvih pet godina otplate kredita.
Podsjećaju i da se u sklopu akcije "Prostor za preokret" klijentima nudi dodatna mogućnost za kupnju stanova po sniženim cijenama i povoljnijim uvjetima kreditiranja. Akcijska kamatna stopa za kupnju stanova stambenim kreditom s valutnom klauzulom u eurima iznosi 4,44 posto godišnja, fiksna za prve dvije godine otplate kredita (EKS 4,56 posto). Klijenti su oslobođeni plaćanja naknade za odobrenje kredita, interkalarne kamate, troškova procjene nekretnine, kao i troškova police životnog osiguranja. Dodatno, na ove uvjete imaju pravo i građani koji ne ostvare pravo na subvenciju kredita od strane države. Akcijski uvjeti aktualni su do 30. lipnja 2011. godine, navodi se u priopćenju.
9. Erste banka smanjuje kamate na nove stambene kredite
Erste&Steiermaerkische Bank od 15. travnja ove godine smanjuje kamatnu stopu na nove stambene i adaptacijske kredite u redovnoj ponudi, priopćili su danas iz te banke.
Za nove standardne stambene kredite kamatna stopa smanjuje se za 0,25 postotna boda (p.b.), za stambene kredite s ostatkom vrijednosti 0,15 p.b., za nove adaptacijske kredite 0,45 p.b., dok će za nove plasmane tzv. stambenih eko-kredita smanjenje kamatne stope iznositi 0,6 postotnih bodova.
Ovisno o odabranom modelu i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta kamatna stopa za nove standardne stambene kredite u redovnoj ponudi kretat će se u rasponu od 6,2 do 7,25 posto.
Novi stambeni krediti s ostatkom vrijednosti imat će kamatnu stopu u rasponu od 6,2 do 6,95 posto. Za adaptacijske kredite kamatna stopa kretat će se u rasponu od 6,7 do 7,55 posto, dok će kamatna stopa za stambene eko kredite iznositi 5,9 posto.
U razdoblju od 15. travnja do 31. srpnja uvodi se i akcijska ponuda 50 postotnog smanjenja naknade za obradu kreditnog zahtjeva za sve modele stambenih kredita, osim za modele kredita za strane državljane.
Iz Erste banke navode i kako intenzivno pripremaju posebnu ponudu stambenih kredita u okviru programa povezanog sa Zakonom o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Primjenom tog zakona Erste banka očekuje pozitivne pomake i dodatan impuls na tržištu nekretnina. Detalji o samoj proceduri bit će poznati donošenjem odgovarajućih podzakonskih akata koji se očekuju uskoro. Pored toga, Erste banka priprema i posebnu akciju sa svojim klijentima-građevinskim tvrtkama.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821