"Kada je riječ o 23. poglavlju, još uvijek se ističe dugotrajnost dijela predmeta, posebno u parnici, a fokus je i na podizanju standarda u suđenjima za ratne zločine, kao i na povratku izbjeglica i njihovu zbrinjavanju", odgovorio je Josipović u svome uredu na novinarsko pitanje koja su, po njegovu mišljenju, najvažnija mjerila za zatvaranje Poglavlja Pravosuđe i temeljna prava.
U razgovoru s novinarima u sklopu tradicionalnog susreta s građanima "Na kavi s predsjednikom" Josipović je kazao i kako smatra da ćemo "ispunjavanjem uvjeta dobiti zeleno svjetlo od svih država članica EU". Odbacio je i nagađanja da su neke od zemalja Unije nesklone ulasku Hrvatske u EU, te ustvrdio kako je riječ samo o zemljama koje imaju oštrije kriterije, a što Hrvatska mora uzeti u obzir.
"Smatram da je pogrešno kalkulirati s tim da su neke zemlje zlonamjerne. Mislim da su sve europske zemlje dobronamjerne prema Hrvatskoj i da žele da uđemo Uniju", istaknuo je, dodavši kako je riječ samo o želji da Hrvatska postigne zadovoljavajuće visoku razinu u svim pitanjima, pa tako i u pogledu pravosuđa.
Dodao je i kako nam je preostalo važno pitanje vezano uz povratak izbjeglica. "Učinjeni su značajni koraci, ali potreban je daljnji napredak", ustvrdio je Josipović te podsjetio da se priprema donorska konferencija za definitivno rješavanje problema ljudi koji se još nisu vratili svojim domovima, bez obzira na to žele li se vratiti u Hrvatsku ili namjeravaju ostati u Republici Srbiji.
Govoreći o podizanju standarda u suđenjima za ratne zločine, važnom je ocijenio koncentraciju takvih predmeta te uspostavu specijaliziranih vijeća na četiri velika suda.
"Kvalitetu i brzinu suđenja za ratne zločine relativno brzo i kvalitetno možemo podići koncentracijom tih predmeta i provedbom zakonske odredbe o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda, a koja govori o specijaliziranim vijećima u četiri velika suda", rekao je Josipović.
Komentirajući, na novinarski upit, vladinu najavu osnivanja jamstvenog fond za radnike koji ne dobivaju plaću, ustvrdio je kako podržava sve mjere kojima se iskazuje solidarnost u društvu, pa i takav fond, ali i da bi više volio da se uspostavi "gospodarski sustav u kojemu ćemo imati bolju zaposlenost i plaće za one koji rade".
Osvrnuo i na jučer objavljene podatke o visokoj nelikvidnosti i najavi otpisa dijela dugovanja, ustvrdivši kako se tim pitanjem zadire u brzinu provođenja gospodarskih reformi.
"Zalažem se za to da se i naše domaće gospodarske reforme provode jednakim intenzitetom kao i tzv. europske reforme, jer je to osnovni preduvjet za dobar i pristojan život naših građana", komentirao je Josipović pitanje o najavi rješavanja problema nelikvidnosti otpisom dijela dugova.
Predsjednik je u svome uredu, među ostalima, danas primio i predstavnike udruge gluhoslijepih osoba "Dodir", kojih je u Hrvatskoj 350, a koji su predsjednika izvijestili da im je zbog birokratskih prepreka odbijena državna potpora.
Nakon što Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije prihvatilo financirati projekte udruge u iduće tri godine, predsjednik je izrazio nadu da će ti projekti biti ponovno razmotreni, a ako treba, i nadopunjeni i nadopisani.
"Bitno je da birokratske procedure ne budu one koje će odlučivati o sudbini tih ljudi umjesto osjećaja solidarnosti s našim građanima, koji imaju dvostruko oštećenje i vida i sluha, kojima su potrebni prevoditelji, kao i udruga koja će se za njih brinuti", poručio je Josipović.