Simpozij se održava u vrijeme izložbe "Ljubo Babić - Antologija" u Modernoj galeriji, koja je u povodu 120. obljetnice Babićeva rođenja postavljena 14. prosinca, a bit će otvorena do 10. travnja.
Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije, izvijestila je kako je tu antologijsku izložbu dosad pogledalo više od 17 tisuća ljudi, a osim publike, pobudila je i veliko zanimanje struke, što je bio poticaj za organiziranje simpozija. U zadnjih dvadesetak godina o Ljubi Babiću se malo govorilo, bio je nepravedno zapostavljen i zaboravljen, a nije imao niti monografiju, što je ispravljeno opsežnim katalogom koji prati izložbu, naglasila je Rauter Plančić.
Ljubo Babić je, s Isidorom Kršnjavim koji je obilježio prethodno razdoblje, bio ključna osoba 20. stoljeća, oni su dali snažan pečat hrvatskoj kulturi, a njihov zalog još traje, rekla je Irena Kraševac, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje je uz Modernu galeriju organiziralo simpozij. Kršnjavi je utemeljio Modernu galeriju, a Babić je znalački nadopunio njezin fundus, dodala je Kraševac, pohvalivši nastojanja Galerije da velikim izložbenim projektom podsjeti na njegove umjetničke vrijednosti i doprinose hrvatskoj kulturi.
Otvorivši skup u ime Ministarstva kulture, Branka Šulc je istaknula kako je slojevita osobnost Ljube Babića nenadmašena do danas, što će, kroz niz područja na kojima je djelovao, simpozij valorizirati.
Simpozij je počeo izlaganjem Petra Preloga o Babićevom odnosu prema Proljetnom salonu kao najvažnijoj izložbenoj manifestaciji u hrvatskoj umjetnosti drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća.
Među ostalim, Babićevo stvaralaštvo će se obraditi kroz njegovu uključenost u tendencije realizama dvadesetih godina te njegov muzeološki rad, s obzirom da je on bio prvi kustos Moderne galerije i autor njezina inauguralnog postava te upravitelj Strossmayerove galerije.
Bit će riječi i o njegovu dizajnerskom opusu, dosad neobjavljenim albumima izložaba iz četrdesetih godina 20. stoljeća te o likovno-kritičarskom djelu i prijedlogu koji je dao za postav crkvene Riznice u Korčuli. Govorit će se i o Babiću kao likovnom pedagogu i promicatelju likovne kulture, s obzirom na to da je on tijekom 45 godina na Akademiji likovnih umjetnosti podučavao mnoge kasnije proslavljene umjetnike, primjerice Juneka, Hegedušića, Glihu, Paraća, Stančića, Murtića.
Izlaganja će imati Ivanka Reberski, Žarka Vujić, Libuše Jirsak, Alena Fazinić, Jasna Galjer, Igor Zidić, Tonko Maroević i drugi, a nakon simpozija planira se objaviti zbornik radova.