Potpredsjednica HHO-a Marta Vidaković-Mukić istaknula je da su ime se građani s tim problemom učestalo počeli javljati od početka ove godine.
U izjavi se podsjeća da je prema izričitim odredbama Ovršnog zakona ograničena pljenidba plaće građana preko trećine dijela, odnosno preko polovine dijela plaće, ako je u pitanju zahtjev za uzdržavanje. Također se navodi da su iz ovrhe isključeni dječji doplatak, invalidnine, naknade za nezaposlene i slično.
Stoga, HHO upućuje građane da u Fini zatraže obrazac i popune ga kako bi bio dostavljen njihovoj banci koja će otvoriti poseban račun za ta sredstva te obavještava o tome uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao slobodno raspolagati tim sredstvima.
HHO je ispitujući navode građana utvrdio da mnogi od njih protiv kojih javni bilježnici vode ovršne postupke nisu uopće primili rješenje o ovrsi, nego su o njoj saznali tek nakon zapljene primanja, pa nisu mogli ni žaliti, ističe se u izjavi HHO-a koju je pročitao član Izvršnog odbora HHO-a Mladen Godek. Napomenuo je da Fina trenutno ima oko 20 milijuna ovršnih predmeta.
Prilikom zapljene novca s tekućih računa ovršenika po nalogu Fine, osim postojećeg novca na računu banke su doznačavale ovrhovoditeljima i sredstva kojih na računu nije bilo u granicama dopuštenog prekoračenja. Time su banke sebi osigurale sebi kamate i do 14,93 posto i time dodatno osiromašile ionako socijalno ugrožene građane, upozoravaju u HHO-u.
Smatraju da je povredu prava građana - ovršenika generirao zakonodavac lošim i nepotpunim zakonskim rješenjima, što je prouzročilo lančano protuzaknito djelovanje sudova, javnih bilježnika i Fine.
Drže da je formalističkom praksom sudova i javnih bilježnika bez navođenja zaštitnih odredbi Ovršnog zakona povrijeđen njegov cilj i svrha te ustavni poredak RH. Tome je pridonijelo, smatraju u HHO-u i neprovođenje nadzora Ministarstva pravosuđa nad javnim bilježnicima, Ministarstva financija nad Finom, te HNB-a nad bankama, stambenim štedionicama i kreditorima.