VUKOVAR - Predsjednica vlade Jadranka Kosor je, nakon susreta s članovima braniteljskih i stradalničkih udruga okupljenih u vukovarskoj Koordinaciji udruga iz Domovinskog rata, novinarima izrazila zadovoljstvo što je, kako je kazala, dobila njihovu potporu za tri najvažnija vladina projekta. "To su završetak pregovora za ulazak Hrvatske u EU, provedba programa gospodarskog oporavka i bespoštedna borba protiv korupcije i kriminala", navela je Kosor i dodala kako su joj članovi koordinacije predali popis devet razvojnih projekata, bitnih za Vukovar, u provedbi kojih očekuju pomoć vlade. Riječ je o izgradnji termoelektrane, brze ceste Vukovar-Vinkovci-Županja, gradske obilaznice, riječnog brodogradilišta, industrijskih kolosijeka, vjetroelektrana, centra za gospodarenje otpadom, uređenju starog korita rijeke Vuke te proširenju luke. Kosor je također kazala kako su razgovarali i o slučaju hrvatskog branitelja Veljka Marića, rekavši kako je izvijestila članove koordinacije o nedavno održanu sastanku u vladi s najpoznatijim hrvatskim pravnim stručnjacima. Po njezinim riječima, danas je završila izrada studije Akademije pravnih znanosti "o događajima koji su s pravom uznemirili ne samo sve branitelje nego i sve hrvatske građane". Na osnovi te studije dogovorit ćemo se o dva smjera djelovanja - pravnom i političkom, poručila je Kosor. Prošli je tjedan na sastanku s pravnim stručnjacima u vladi, na kojem se raspravljalo o srbijanskom zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine, odlučeno da će spomenuta akademija u idućih deset dana pravno argumentirati taj zakon kako se ne bi ponovio slučaj Purda.
VUKOVAR- Današnjem sastanku s premijerkom Jadrankom Kosor nazočila je i ratna i sadašnja ravnateljica vukovarske Opće bolnice Vesna Bosanac koja je nedavno policiji dala iskaz zbog srbijanskih optužaba da je počinila ratni zločin. "Da sam pod istragom, znam još od 1994., kad mi je to rekao dr. Juraj Njavro. To nikomu nije drago čuti", izjavila je Bosanac novinarima nakon sastanka, ocijenivši kako je uvjerena da su optužnice protiv hrvatskih branitelja "plod velikosrpske politike". "Srušili su ovaj grad, poubijali ljude, svoje vojnike su tu doveli, a onda su se usudili napisati polupismenu tjeralicu. To me jako povrijedilo", rekla je i dodala kako ne osjeća da joj treba ikakva zaštita "jer znam da smo radili najbolje što se moglo u tim uvjetima". Prije sastanka s članovima koordinacije predsjednica vlade u gradskoj je četvrti Borovu naselju otvorila obnovljeni Učenički dom.
VUKOVAR - Obnovljeni Učenički dom, u obnovu kojeg su Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, američka vojska i Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara uložili nešto manje od 10 milijuna kuna, otvoren je u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu naselju. Dom, u kojem je trenutačno smješteno 85 učenika, na uporabu je predala predsjednica vlade Jadranka Kosor. Tijekom svečanosti, kojoj su nazočni bili potpredsjednici vlade Petar Čobanković i Božidar Pankretić te ministar obrazovanja Radovan Fuchs, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić i vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, premijerka je istaknula kako je članstvo Hrvatske u EU važno i zbog mladih ljudi. Kako je objasnila, ulaskom u EU otvorit će se posve drukčije mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju, posebice mladih u Hrvatskoj. Također je dodala kako, osim ulaska u EU, glavni vladin cilj borba za gospodarski oporavak te protiv kriminala i korupcije. Američki veleposlanik u Hrvatskoj James B. Foley u toj je prigodi kazao da je u obnovu vukovarskog doma za učenike američka vojska uložila više od 500.000 dolara, ocijenivši kako za Hrvatsku nije ništa važnije od budućnosti djece i njihova obrazovanja. "Obnova doma pokazuje i partnerstvo između vlade SAD-a i Hrvatske", istaknuo je Foley. Učenički dom u Vukovaru, izgrađen 1936., teško je stradao tijekom srpske agredije u Domovinskom ratu, a obnova je počela prošle godine. U njegovu obnovu ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uložilo je 6,5 milijuna kuna, a fond za obnovu i razvoj grada Vukovara 1,2 milijuna kuna. Dom može primiti 120 učenika, a trenutačno ih je 85.
ZAGREB - Broj hrvatskih građana koji vjeruju da se u borbi protiv korupcije ništa ne može učiniti drastično se smanjio u odnosu na 2007., podatak je iz istraživanja Ministarstva pravosuđa koje je objavljeno na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije na temu "Percepcija korupcije i povjerenja". Istraživanje koje je za Ministarstvo pravosuđa provela agencija Hendal pokazalo je kako je 2007. godine 17 posto građana smatralo kako se u borbi protiv korupcije ne može učiniti ništa, dok je 2010. taj broj smanjen na pet posto. U javnosti i dalje postoji veliko nepovjerenje prema političarima za koje čak 88 posto građana smatra da imaju najviše koristi od korupcije, a za njima odmah slijedi organizirani kriminal sa 76 posto, rekao je Davor Dubravica iz Ministarstva pravosuđa. Percepcija korupcije, prema iznesenim podacima i ocjenama sudionika rasprave, u porastu je i u lokalnoj samoupravi, u uredu za graditeljstvo (27,1 posto), što je drastično povećanje u odnosu na 2007. godinu kada je osjećaj da se od njih očekuje mito u tom segmentu imalo tek 6 posto građana. Zanimljiv je i podatak iz istraživanja, koji govori o drastičnom padu percepcije korupcije u zdravstvenim ustanovama sa 50 posto 2007. na 22 posto 2010. godine, što je posebno obradovalo ministra zdravstva i socijalne skrbe te potpredsjednika Vlade Darka Milinovića. On je ocijenio kako smo "borbu protiv korupcije toliko ispolitizirali da se pretvara u antipoduzetničku klimu". Govoreći o rezultatima istraživanja Pravnog fakulteta vezanim za promjene u percepciji građana u odnosu na državne službenike, Duško Sekulić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta je naglasio kako je 2004. g. 22 posto ispitanika smatralo da su u korupciju uključeni svi državni službenici, dok je 2010. godine to smatralo čak 44 posto ispitanika.
ZAGREB - Predsjednik Ivo Josipović primio je danas izaslanstvo Zbora fotoreportera Hrvatske koje ga je upoznalo s djelovanjem svoje strukovne udruge, priopćeno je iz Ureda predsjednika Republike. Uz brigu o rješavanju strukovnih problema svojih 350 članova, Zbor fotoreportera intenzivno radi na promicanju kulture novinske fotografije i u tu svrhu već osmu godinu zaredom organizira natječaj „Hrvatska novinska fotografija“. Već tradicionalno nakon natječaja Zbor fotoreportera organizira putujuću izložbu stotinu najboljih fotografija koja zatim obiđe desetak hrvatskih gradova i izda prigodnu fotomonografiju. Tijekom susreta predstavnici Zbora fotoreportera upoznali su predsjednika Josipovića s problemima vezanim uz nepoštivanje njihovih autorskih prava za objavljene fotografije, kao i o nedostatku sudske prakse u presudama za kršenje autorskih prava, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika.
ZAGREB - "Atlas sedimenata obalnog područja i otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora" (231. str.) dr. Jasmine Obhođaš s Instituta "Ruđera Boškovića", dr. Vladivoja Valkovića iz tvrtke A.C.T. i dr. Ante Kutle iz Udruge "Lijepa naša" predstavljen je danas u Novinarskom domu u Zagrebu. Predstavili su ga jedan od autora dr. Ante Kutle, predsjednik Udruge "Lijepa naša", izdavača Atlasa, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju dr. Franjo Plavšić i predsjednica Zbora novinara za okoliš Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Silva Celebrini. Celebrini je istaknula da taj atlas prikazuje stanje morskog, obalnog i otočnog okoliša i vrijedan je izvor podataka koji mogu utjecati na buduće planove razvoja turizma na hrvatskoj obali. "Atlas daje pregled stanja, odnosno pokazuje što se može pronaći u stijenama i morskoj obali, u tlu, sedimentu i morskom zraku te koji su uzroci, odnosno podrijetlo primijećenih onečišćenja", rekla je. Osim tabličnih i grafičkih prikaza istraženih uzoraka u atlasu su upotrijebljene i fotografije, a udruga "Lijepa naša" financirala je uzorkovanje i analizu 438 uzoraka ili polovicu od ukupna broja prikupljenih, analiziranih i prikazanih uzoraka u Atlasu, odnosno u toj bazi podataka o sedimentima obalnog mora hrvatskog dijela Jadrana.
ZAGREB - Stipendije Grada Zagreba za akademsku godinu 2010./2011., koje se dodjeljuju ponajboljim zagrebačkim studentima, danas je primilo 105 studenata i tri doktoranta na svečanosti u palači Dverce, a uručio im ih je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima. Te se stipendije isplaćuju od listopada prošle godine - za studente u visini pedeset posto prosječne neto plaće u Zagrebu, što je mjesečno 3100 kuna, a za doktorande u visini 60 posto prosječne neto plaće, odnosno oko 3700 kuna. Grad Zagreb dodjeljuje stipendije najuspješnijim učenicima i studentima od akademske godine 1992./1993. i do sada ih dobilo oko 2300 studenata. Zahvalivši u ime stipendista Katarina Knezović je rekla kako su te stipendije potvrda da se znanje i trud isplate, ali i veliki poticaj za daljnje školovanje. Na natječaj za studentske stipendije prijavilo se 308 kandidata, među kojima je izabrano njih 105, od čega sto sa znanstveno-istraživačkih studija, a pet s umjetničkih studija. Najviše je stipendista s PMF-a, njih dvadeset, potom 15 s FER-a, 13 s Ekonomskog fakulteta, deset s Medicinskog fakulteta i devet s Filozofskog fakulteta. Stipendije su dobili još studenti s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Tekstilno-tehnološkog, Arhitektonskog i Pravnog fakulteta, Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti i ostalih zagrebačkih fakulteta.
ZAGREB - Predsjednik Ivo Josipović primio je danas predstavnike centra za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak, lezbijske grupe Kontra i Udruge Domine iz Splita koji su ga upoznali s problemima oko organizacije prve Gay Pride parade u Splitu, te s diskriminacijom s kojom se u Hrvatskoj susreću istospolni parovi iako se prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima istospolni parovi smatraju obiteljima, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Predsjednik Josipović je, kako se navodi, već uputio osobno pismo podrške organizatorima splitskog Gay Pride, a na današnjem susretu ponovio kako se protivi diskriminaciji na bilo kojoj osnovi pa tako i diskriminaciji na temelju seksualne orijentacije. „Iako smo svjesni kako u našem društvu još uvijek postoji visok stupanj netolerancije prema drugom i različitom, zajednički moramo i dalje graditi društvo tolerancije prema drugačijem, posebno među mladim generacijama“, istaknuo je predsjednik Josipović u razgovoru s predstavnicima LGBT zajednice u Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatski savez udruga invalida rada obilježit će 21. ožujka Nacionalni dan invalida rada u 35 hrvatskih gradova, gdje će udruge predstaviti svoj rad i ukazati na probleme 285.300 invalida rada u Hrvatskoj. Pokroviteljica manifestacije je predsjednica Vlade RH Jadranke Kosor, a Nacionalni dan invalida rada Savez će u Zagrebu obilježiti na Preradovićevom trgu, na info štandu od 10 do 12 sati, priopćeno je iz Saveza. Misao vodilja obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada jest da temeljne udruge predstave svojim sugrađanima aktivnosti i socijalne programe koje provode, promoviraju prava osoba s invaliditetom te pojačaju svijest o problemima, pravima i interesima invalida rada, kao i potrebi borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom u svim područjima života. Kampanja Hrvatskog saveza udruga invalida rada "I dalje s ružom" održat će se u 35 gradova gdje će udruge na info-štadovima dijeliti prigodni promidžbeni materijal i razgovarati s građanima.
ZAGREB - Zagrebačka policija otkrila je 25-godišnjaka koji je prije dva tjedna tijekom jednog od protuvladinih prosvjeda zapalio zastavu Europske unije, za što mu prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora. Mladić je zastavu EU-a zapalio 2. ožujka oko 21 sat ispred sjedišta SDP-a na Iblerovom trgu, gdje se zadržala prosvjedna povorka. Te večeri su zapaljene i zastave HDZ-a i SDP-a, no u tom slučaju nije riječ o kaznenom djelu, već o prekršaju protiv javnog reda i mira. Policija je danas izvijestila da je protiv mladića podnijeli kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo povrede ugleda strane države i međunarodne organizacije počinjenog na štetu Europske unije. Za to je predviđena kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora. Kaznenim zakonom je, naime, zabranjeno ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju izvrgnuti, među ostalim, Ujedinjene narode, Međunarodni crveni križ ili drugu priznatu međunarodnu organizaciju ili njihove najviše predstavnike.
PULA - IDS je unutar stranke osnovao Tajništvo za međunarodne odnose, zbog intenzivnih i brojnih aktivnosti te kontakata s međunarodnim subjektima, priopćeno je danas iz Ureda za odnose s javnošću IDS-a. Konstituirajuća sjednica IDS-ovog Tajništva za međunarodne odnose održana jučer u Puli, a za tajnika je imenovan Oriano Otočan dok je za njegova zamjenika izabran Duško Kišberi. Tajništvo ima sedam članova koji će nastaviti i intenzivirati aktivnosti s međunarodnim subjektima, od kojih su, kako se navodi u priopćenju "za IDS najznačajniji kontakti s ELDR-om, ALDE grupom, zakladom Friedrich Naumann, Europskim liberalnim forumom, ali i programski sličnim strankama kao što su Convergencia (CDC) iz Katalonije u Španjolskoj i Liga socijaldemokrata Vojvodine". "IDS od svog osnutka njeguje i promovira proeuropsku politku i zalaže se što bržu integraciju u Europsku uniju", izjavio je novinarima Oriano Otočan dodavši kako su za IDS međunarodni odnosi iznimno važni, poglavito zbog političkih razloga, ali i zbog edukacije, povezivanja i umrežavanja, kao i razmjene iskustva i ideja.
DUBROVNIK - U nastavku kriminalističkog istraživanja u operativnoj akciji "Suton", zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela zlouporabe opojnih droga policija je uhitila četiri muške i jednu žensku osobu stare od 23 do 31 godine, svi s područja grada Dubrovnika. Tom prigodom zaplijenjena su i dva paketa s ukupno 2 kilograma i 50 grama opojne droge amfetamin, čija se vrijednost procjenjuje na 300.000 kuna. Kako je priopćeno iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja petorica osumnjičenih su uz kaznene prijave zbog nabave opojne droge radi daljnje preprodaje, dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku.