Ministar kulture Jasen Mesić istaknuo je, otvarajući izložbu, kako je ona plod vrlo dobre suradnje između Italije i Hrvatske koja se godinama održava u Ministarstvu kulture.
Izložba svjedoči sve ljepote života, rimsku civilizaciju odnosno bogatstvo rimske kulturne baštine koja je sačuvana sve do danas kroz arhitekturu, komunikacije i sve ono što je Rimsko carstvo donijelo svijetu. I bojni hrvatski gradovi svjedoče tu baštinu, među njima su Split, Osijek, Pula i dr., te podsjećaju da Hrvatska pripada srednjoeuropskom i mediteranskom krugu, rekao je ministar Mesić.
Istaknuo je kako bi se ulaganjem u kulturu trebalo priskrbiti novac koji je u nju utrošen, o čemu promišlja i Ministarstvo kulture kroz svoju kulturnu strategiju. Zahvalio je svima koji su doveli do realizacije ove značajne izložbe, napomenuvši kako su Pompeji, nakon 1600 godina od njihova otkrića do danas postali svjetski brend.
O važnosti Pompeja govorila je i ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin, napomenuvši kako je izložba dugo pripremana i da je ovo prilika za naše posjetitelje kao i one iz susjednih zemalja da se bliže upoznaju s fenomenom grada Pompeja.
Otvorenje izložbe pozdravio je i talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Alessandro Pignatti, podsjetivši da Pompeje godišnje posjeti više od dva milijuna ljudi. Naglasio je kako je zagrebačka izložba unikatna i u njeno organiziranje je bio uključen veliki broj stručnjaka.
Kroz stotinjak predmeta, četiri okamine i dvije skulpture, predstavljena je dinamična svakodnevica Pompeja i njegovih dvadeset tisuća stanovnika, od kojih je oko tri tisuće zajedno s gradom nestalo nakon erupcije vulkana. Grad je ostao dugo zatrpan, a kada je slučajno otkriven 1600 godina kasnije, otkrio je zaustavljenu sliku života ondašnje rimske Colonije Cornelia Veneria Pompeianorum.
Na izložbi se mogu vidjeti svjetiljke, ogledala, posuđe, novac, nakit, ogrlice, narukvice, geme, kameje, ali i kultni predmeti, uresi kuća i vrtova (freske i brončane skulpture) te drugi predmeti koji su pronađeni u iskapanju grada ili su spašeni u bijegu pred lavom, a čuvaju se u muzeju u Napulju.
Najvredniji izlošci, od zlata, dragulja i srebra izloženi su u blindiranim vitrinama s alarmom, napravljenima za potrebe izložbe. Posjetiteljima se 3D rekonstrukcijom dočarava kako su izgledali grad, kuće i freske, a posjetitelji mogu vidjeti i skulpturu "Kip muškarca s togom" i "Kip djevojke" te osjetljive okamine i erotskog sadržaja, koje, kako ističu organizatori, talijanski kolege nisu skloni izlagati.
Dio predmeta pronađen je tijekom iskapanja Pompeja, a dio je sačuvan iznošenjem pri bijegu iz grada na koji se sručila lava. Oko tri tisuće stanovnika ostalo je zarobljeni u užarenoj lavi, a njihove okamenjene zgrčene siluete još su jedno svjedočanstvo kako je okončao život bogatih Pompeja. Nekoliko primjeraka tih okamina također se mogu vidjeti na izložbi.
Kustosica izložbe i prostorne koncepcije je Jasmina Bavoljak, a likovno oblikovanje postava potpisuje Nedjeljko Mikac.
Izložba "Pompeji - život u sjeni Vezuva" ostat će otvorena u Klovićevim dvorima do 10. srpnja.