Trend zapošljavanja na hrvatskom tržištu rada pokazivao je primjetan pad od prve polovice 2009. Krajem te godine pad je usporen, dok se u prvoj polovici 2010. osjećala stagnacija s malim naznakama poboljšanja, koje se nastavilo u drugoj polovici prošle godine, stoji u priopćenju Antala.
U najnovijem istraživanju 37 posto anketiranih kompanija potvrdilo je da trenutno zapošljavaju, dok 38 posto planira zapošljavati u sljedeća tri mjeseca. U procesu otpuštanja upravljačkog i stručnog kadra je 19 posto kompanija, a 18 posto njih očekuje da će to učiniti u idućem razdoblju.
Usporedbe radi, prošle jeseni je 49 posto ispitanih kompanija zapošljavalo, 44 posto planiralo zapošljavati, a 17 posto smanjivalo broj zaposlenih na toj razini.
Naznake poboljšanja trenda iz druge polovice prošle godine nisu se nastavile početkom 2011. jer se kriza u gospodarstvu neizbježno očituje i na tržištu rada. Iako više od trećine kompanija zapošljava ili planira zapošljavati profesionalni i menadžerski kadar u sljedećem tromjesečju, Hrvatska zaostaje za većinom zemalja regije koje su zabilježile znatno veće razine aktivnosti u zapošljavanju menadžera, kažu direktorice Antala u Hrvatskoj Nina Anđal i Sanja Novačić.
Trenutno zapošljavanje menadžera smanjilo se širom svijeta, s 54 posto kompanija zabilježenih u lipnju 2010., te 57 posto u rujnu, na sadašnjih 50 posto. Uz to, 52 posto kompanija namjerava zapošljavati u dolazećem kvartalu.
Istovremeno udio kompanija koje namjeravaju otpuštati zaposlene također pada s 23 posto na 16 posto. Iako se zapošljavanje donekle smanjilo na globalnoj razini, postotak organizacija koje zapošljavaju je ipak relativno visok. Kako i razina otpuštanja pada, može se zaključiti da tržište u cijelosti postaje stabilnije.
Američki kontinent kao i azijsko-pacifička regija pokazuju najveću aktivnost u zapošljavanju, dok zapadna Europa još uvijek osjeća posljedice recesije i znatno manje zapošljava.
U zemljama srednje i istočne Europe najviše razine zapošljavanja trenutno su u Ukrajini (75 posto), Rusiji (72 posto) i Češkoj (64 posto). Mađarska je i dalje najniže s 30 posto, što je ipak neznatno povećanje u odnosu na 27 posto iz prethodnog razdoblja, kaže se u priopćenju.