Zaduživanje sektora nekretnina, nakon znatnog usporavanja u 2009., u prošloj je godini stagniralo. Povećanje nominalnog rasta duga sektora nekretnina sa 7,8 posto krajem 2009. na 9,1 posto u rujnu 2010. tako je uglavnom bilo posljedica tečajnih promjena, navode analitičari središnje banke u publikaciji HNB-a "Financijska stabilnost".
Pritom je kod domaćega zaduživanja najviše porastao dug sektora građevinarstva, dok je prirast stambenoga kreditiranja uglavnom bio rezultat tečajnih promjena.
Tako je gotovo dvije trećine prirasta stambenoga kreditiranja posljedica slabljenja tečaja kune prema švicarskom franku, za čije je kretanje vezana gotovo polovina tečajno vezanih stambenih kredita.
Po podacima iz te publikacije, pad cijena stambenih nekretnina, koji traje od početka 2009., nastavio se i u prvom polugodištu 2010. U drugom se tromjesečju lani godišnji pad cijena stambenih nekretnina ubrzao (6,9 posto), spustivši ih na razine na kojima su bile sredinom 2007.
Pritom se napominje kako su stambene nekretnine u priobalnom području i nadalje bile relativno otpornije na cjenovnu korekciju, pa je godišnji pad cijena nekretnina iz kojeg su isključene nekretnine na Jadranu sredinom 2010. bio malo snažniji i iznosio 7,7 posto.
Negativni su trendovi na tržištu rada rezultirali nastavkom pada raspoloživog dohotka kućanstava, što je zajedno s nepovoljnim promjenama tečaja kune prema švicarskom franku otežalo otplatu postojećih stambenih kredita i smanjilo potražnju za novim stambenim kreditima.
Nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada zajedno sa znatnom ponudom otprije dovršenih stambenih nekretnina te postojećom povišenom razinom aktivnih kamatnih stopa i u većem dijelu ove godine nastavit će generirati pritisak na daljnji pad cijena na tržištu stambenih nekretnina, zaključuju analitičari središnje banke.