Vukčević je, kako prenosi srbijanska agencija Tanjug, izjavio kako pretkazneni postupak to državno odvjetništvo vodi po kaznenoj prijavi udruge “Vukovar 1991“.
Srbijanska agencija Beta krajem siječnja je, pozivajući se na Balkansku regionalnu istraživačku mrežu (BIRN), prenijela kako je nekadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) u logoru u Nišu držala više od 400 hrvatskih civila i vojnika, od kojih je najmanje jedna osoba preminula.
Prema tvrdnjama svjedoka, zatvorenički logor za hrvatske zarobljenike postojao je od sredine studenog 1991. do kraja veljače 1992. godine i bio je jedan od najgorih kroz koji su hrvatski zatvorenici prošli u Srbiji, navodi se te dodaje kako je, prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, u Nišu bilo više od 400 hrvatskih vojnika i civila.
Po riječima predsjednika te komisije Ivana Grujića, najmanje 477 hrvatskih državljana prošlo je kroz sustav razmjene u Nišu, gdje su bili zarobljeni u vojno-istražnom zatvoru i kazneno-popravnom domu, a gdje su uglavnom premješteni nakon što su 1991. godine zatvoreni logori u vojvođanskim mjestima Stajićevu i Begejcima.
Grujić dodaje kako su na prostoru bivše Jugoslavije 1991. i 1992. godine postojali logori i zatvori koji su činili jedinstven sustav pod zapovjedništvom JNA, a bilo ih je, kako kaže, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te na okupiranom području Hrvatske.
Iz tih je zatvora, po navodima hrvatske Komisije, od prosinca 1991. do kolovoza 1992. godine razmijenjeno ukupno 7666 osoba, od čega 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina, pri čemu je bilo 46 posto civila i 52 posto vojnika, dok za ostale nije utvrđen status.
Predsjednik udruge "Vukovar 1991" Zoran Šangut, koji je, po navodima agencije, zarobljen u svojoj 21. godini te je u logorima u Stajićevu, Nišu i Sremskoj Mitrovici 1991. i 1992. godine proveo ukupno 130 dana, kazao je kako su njega i ostale zarobljenike u niškom zatvoru tukli šakama, čizmama, palicama, a najžešće na dan kada su prve zemlje službeno priznale neovisnost Hrvatske.
Ta udruga je, dodaje se, srbijanskom državnom odvjetništvu za ratne zločine 2008. godine predala prijavu protiv nepoznatih osoba za počinjeno kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u nekoliko logora, među kojima i u niškome.
Također se dodaje kako županijski sud u Osijeku tvrdi da je najmanje 21 hrvatski zarobljenik ubijen u srbijanskim logorima, kao i da je srbijansko ministarstvo obrane istražiteljima BIRN-a priopćilo kako nema nikakve informacije o postojanju zatvora bivše JNA za hrvatske zarobljenike u Nišu.
Na temelju zahtjeva za dostavljanje informacija od javnog značaja, to ministarstvo je navelo kako na temelju odgovora dobivenih iz nadležnih jedinica ministarstva obrane i vojske Srbije ne raspolažu traženim podatcima.
Zamjenik srbijanskog odvjetnika za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je, kako je tada prenijela Beta, da je u tijeku pretkazneni postupak, objasnivši kako državno odvjetništvo još čeka da policija obavi dio posla, te da će istraga biti pokrenuta kada državno odvjetništvo bude imalo potencijalno osumnjičene za neko od kaznenih djela ratnih zločina.
Po Vekarićevim riječima, postoje "neke nove spoznaje koje se u najvećoj mjeri odnose na prikrivanje ovog zločina, a najviše podataka za sada je prikupljeno za centre Stajićevo i Begejci".