"Ovaj zakon ima samo jednu svrhu - da vladajući na brzinu i bez puno buke proguraju svog ravnatelja policije na mandat od pet godina", ustvrdio je Igor Dragovan (SDP) i ocijenio da će ubuduće "ravnatelja policije biti teže smijeniti od predsjednika Republike".
Dragovan smatra kako je zakon manjkav i zato što ne predviđa neovisni civilni nadzor budući da će ključnu riječ u imenovanju nadzornog tijela imati ministar unutarnjih poslova. "To tijelo trebao bi imenovati ovaj parlament, a ne ministar", rekao je.
Gordan Maras (SDP) ustvrdio je kako se novim zakonom "radi samo predstava o depolitizaciji" da bi se policija zapravo politizirala, a Tanja Vrbat (SDP) zamjerila je što tako važan zakon zastupnicima nije predstavio ministar Tomislav Karamarko, nego državni tajnik Ivica Buconjić.
Odgovorio im je Niko Rebić (HDZ) ocjenjući kako SDP-u "očito najviše smeta što neće moći, kada dođe na vlast, smijeniti sve načelnike policijskih uprava, kao što je svojedobno Šime Lučin zatražio da svi pomoćnici ministra stave mandate na raspolaganje".
Državni tajnik Buconjić poručio je oporbi da bolje pročita zakon jer očito ne shvaća bit profesionalizacije i depolitizacije koju donosi novi zakon. Bit je u tomu da se, kako je rekao, "niža radna mjesta popunjavaju javnim natječajem, kao i za sve ostale državne službenike koji stupaju u službu, a rukovodeća internim oglasom budući da je riječ o premještaju i napredovanju u službi". Riječ je o dobrom zakonu koji će jamčiti profesionalizaciju policije i jasne kriterije napredovanja policijskih službenika, dodao je Buconjić.
Sumnju u namjeru istinske depolitizacije policije istaknuo je i Dinko Burić (HDSSB) ističući kako se "po HDZ-ovoj depolitizaciji bez članske iskaznice ne može biti ni čoban, a kamoli državni službenik".
Kakva je to depolitizacija, upitao je, kada se predlaže da "sve visoko rangirane rukovodeće policijske službenike, na prijedlog ravnatelja, imenuje ministar".
Oporbi je bila sporna i žurnost postupka, kojom se opravdava zatvaranje Poglavlja 23 u pregovorima s Europskom unijom, ali i zabranjivanje policijskim službenicima da budu članovi stranaka i sudjeluju na izborima, čime se, ustvrdila je nezavisna zastupnica Đurđa Adlešič, zadire u ljudska prava.
Govoreći u ime Kluba HNS-a i HSU-a, Silvano Hrelja je istaknuo da je taj zakon na dnevni red Hrvatskoga sabora "uletio u maniri vožnje u petoj brzini", a to je, dodao je, vrlo opasno. "Pripadnost pojedinih policijskih službenika strankama ne znači automatski da je policija politizirana, niti će njihova nepripadnost strankama značiti depolitizaciju", drži Hrelja.
S obzirom na to da je podneseno nekoliko desetaka amandmana, predložio je još jedno čitanje kako bi neki od tih amandmana bili uneseni u zakonski tekst.
Klub HDZ-a pohvalio je zakon u kojemu su, istaknuo je Tomislav Čuljak, zacrtane smjernice razvoja moderne policije primjerene suvremenom društvu i europskim stečevinama.
Posebno se osvrnuo na uvođenje instituta civilnog nadzora u slučaju pritužbi na djelovanje policije, što je, istaknuo je, apsolutna novina. Pohvalio je i "transparentnost prilikom izradbe zakona" u čemu su, kako je rekao, sudjelovali predstavnici policijskih sindikata i struke.
Sabor je večeras završio rad.