U 11 dnevnoj misiji pod oznakom STS-133, šestočlana posada pod zapovjedništvom Stevena Lindseya, na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) će dopremiti i instalirati stalni višenamjenski modul, dodatnu platformu za znanstvene eksperimente ELC-4, te ključne rezervne dijelove za postaju.
Uz zapovjednika Lindseya, u posadi su pilot Eric Boe, specijalist misije Alvin Drew, te astronauti Michael Barratt, Steve Bowen i Nicole Stott.
Misija Discoverya, prvotno planirana za rujan 2010., bit će 35. let jednog raketoplana NASA-e na ISS.
Na lansirnoj rampi Svemirskog centra Kennedy na Floridi u četvrtak ujutro počelo je punjenje zamrznutog tekućeg kisika (-183 C) i zamrznutog tekućeg vodika (-253 C) u vanjski spremnik letjelice, dok traje odbrojavanje za popodnevno lansiranje, predviđeno u 16:50 sati po istočnoameričkom vremenu (22:50 CET).
Kod lansiranja će vodik i kisik izgarati na tri glavna motora Discoverya, uz dodatni potisak dviju raketa s krutim gorivom.
Raketoplan Discovery, iza kojeg je impresivan popis proboja u svemirskim letovima, s odlaskom u mirovinu nakon 39. misije, označit će početak kraja 30-godišnje ere NASA-inih "space shuttleova".
Nakon posljednjih letova druga dva raketoplana u ovoj godini, astronauti NASA-e će letjeti na ISS ruskim svemirskim programom, a nakon toga možda i komercijalnim svemirskim letjelicama.
Proizveden 1983., nakon Columbie and Challengera, koji su izgubljeni u katastrofama, Discovery je danas najstariji u floti i ujedno njezin "tegleći konj" s više misija nego i jedan drugi "shuttle". U svemiru je ukupno proveo gotovo godinu dana, a nosio je 194 različita astronauta, navodi NASA.
"Discovery je šampion flote 'space shuttlea'. Sve što je 'space shuttle' trebao napraviti, Discovery je napravio, samo Discovery", izjavila je za radio NPR Valerie Neal, iz Nacionalnog zrakoplovnog i svemirskog muzeja u Washingtonu, koji se nada dobiti Discovery u svoju kolekciju.
Discovery je razmještao satelite, uključujući svemirski teleskop Hubble 1990., izvodio znanstvene misije i prevezao u orbitu velike dijelove ISS-a.
Tijekom godina, njegove su posade ostvarile mnogo toga prvi put, kao što je prvi ruski kozmonaut na "space shuttleu", prva pilotkinja
, prvi zapovjednik afričko-američkog podrijetla. John Glenn, prvi Amerikanac u orbiti oko Zemlje, vratio se u orbitu 1998. upravo u Discoveryu.
Nakon katastrofa Challengera 1986. i Columbie 2003., Discovery je bio prvi shuttle koji se vratio letovima.
Zbog posebnog značenja za radnike programa "space shuttlea", NASA je za njih organizirala posebnu mogućnost fotografiranja uz Discovery, uoči njegove posljednje misije. Kada se vrati iz svemira, njihova će zadaća biti da ga pripreme za muzejski izložak.