Knjigu (305 str.) predstavili su sociolozi Vjeran Katunarić i Ognjen Čaldarović te autorica Melita Švob, koja je i direktorica Istraživačkog i dokumentacijskog centra "CENDO" pri zagrebačkoj Židovskoj općini.
Podsjetivši kako se znanstvenica Melita Švob godinama bavi proučavanjem židovske populacije u Hrvatskoj i svijetu, Čaldarović je istaknuo da autorica u najnovijoj knjizi proučava Židove u Hrvatskoj i Zagrebu od 1857., kada je na ovim prostorima za vrijeme Austro-ugarske bio prvi popis stanovništva do danas.
Autorica u knjizi statističku građu vrlo dobro kombinirala s različitim aspektima sudbina pojedinih obitelji, osoba i zaslužnih građana koji su pridonijeli očuvanju židovske zajednice u Hrvatskoj i Zagrebu.
"Vrlo značajno je i što se Švob iznijela i bitne elemente sudbine ljudi koji su nastradali za vrijeme Drugog svjetskog rata u NDH i šire", rekao je Čaldarović. U knjizi se zorno može pratiti kretanje židovske populacije u njezinom naseljavanju Hrvatske, pa čak i pojedinih dijelova Zagreba. Tako se može saznati tko je kada došao u Zagreb, tko su bili obrtnici Židovi, kako su dobili dozvole i sl.
"Knjiga predstavlja spomenik o jednom vremenu i o stradanju jednog naroda koje, nadamo se, više nikada se neće ponoviti", kazao je Čaldarović.
Švob je kazala da je u knjizi židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu praćena kroz sve popise stanovništva, migracije, promjene, njihove nesreće i sreće.
"To nije samo knjiga o Židovima, to je knjiga i o Zagrebu, da se vidi kako su Židovi u Zagrebu živjeli i što su doživjeli", rekla je Švob. Podsjetila je da je u Hrvatskoj, po popisu stanovništva iz 1857., živjelo oko pet tisuća Židova u više od tri stotine mjesta. Zbog posla, školovanja djece, vjerskih ustanova i slično Židovi su većinom migrirali u gradove tako da je Zagreb postao najveća 'meta' u koju su dolazili Židovi, ne samo iz Hrvatske već i iz BiH i drugih zemalja.
Švob je navela i kako je po popisu stanovništva iz 1931. u Hrvatskoj bilo oko 25 tisuća Židova u Hrvatskoj, a po statistici koju su 1941. napravile ustaše, samo ih je u Zagrebu bilo 11 tisuća. Navevši kako je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno 80 posto Židova u Hrvatskoj dodala je da se većina njih vratila u Zagreb, a nakon toga emigrirala u Izrael.
Židovska zajednica u Hrvatskoj sada ima oko tri tisuće članova, rekla je Melita Švob.
Vjeran Katunartić naglasio je kako se autorica kroz socio-demografski pristup predano bavi migracijama Židova, ne samo u Hrvatskoj, te ocijenio da su danas Židovi, pored talijanske manjine, najbolje integrirana društvena skupina u Hrvatskoj. "Ta je knjiga prilog poznavanju povijesti koja se ne bi trebala ponavljati i prilog nadi u bolju budućnost", kazao je Katunarić.