Prošle se godine tako na ime poreza na banke koji je uveden na razdoblje od tri godine u mađarsku državnu blagajnu slilo 182,3 milijardi forinti. Prihodi ostvareni ubiranjem takozvanog 'kriznog poreza', koji je obuhvatio maloprodajne, telekomunikacijske i energetske tvrtke, iznosili su pak 151,7 milijardi forinti, prenosi agencija MTI.
U mađarskom ministarstvu financija napominju da su prihodi od poreza u financijskom sektoru podbacili za tri milijarde forinti, dok su prihodi od 'kriznog' poreza bili manji od ciljanih za jednu milijardu forinti u maloprodajnom, odnosno 2,5 milijardi forinti u telekomunikacijskom, a šest milijardi forinti u energetskom sektoru.
Budimpešta je po riječima ministra financija Gyorgyja Matolcsyja željela povisiti prihode koji se u proračun slijevaju iz financijskog sektora na 200 milijardi forinti, s nekadašnjih 13 milijardi.
Mađarski je parlament izglasao porez na banke u srpnju prošle godine kako bi omogućio kresanje proračunskog manjka.
Novi propis obvezao je banke da zaključno s 2011. plaćaju 0,5 posto poreza na ukupnu vrijednost bilance iznad 50 milijardi forinti, te 0,15 posto na ukupnu vrijednost bilance ispod tog praga. Zakon predviđa i mogućnost naplate tog poreza i u 2012.
Neke su europske zemlje već uvele poreze na banke, pokazuju podaci koje je objavio mađarski poslovni portal RiskandForecast.
Švedska je tako 2008. odlučila oporezivati ukupnu vrijednost bilance banaka po stopi od 0,036 posto kako bi suzbila rizične transakcije. Odgovarajući zakon stupio je na snagu 30. prosinca 2009., pri čemu je takozvana pristojba za stabilnost za 2009. i 2010. zbog stanja na tržištu prepolovljena na 0,018 posto. Cilj je da vrijednost fonda do 2023. dosegne 2,5 posto švedskog BDP-a, pri čemu je država u početnoj fazi u fond uplatila 15 milijardi švedskih kruna. Procjenjuje se da je za 2009. prikupljeno 250 milijuna eura.
Nova britanska vlada odobrila je prošlog ljeta uvođenje bankovnog poreza koji se ubire od početka 2011. Vlada planira prikupljati dvije milijarde funti (2,3 milijarde eura) godišnje na ime tog poreza koji bi trebao obuhvatiti i štedne zadruge. Kao i u Mađarskoj, i u Britaniji se porez uvodi kako bi se smanjio proračunski manjak.
Njemačka bi od ove godine također trebala početi ubirati porez, ali samo od onih banka koje uspješno posluju. Berlin cilja na godišnje prihode od 1,2 milijarde eura koji će se prebacivati u poseban fond za pomoć bankama u nevolji, piše FiskandForecast.com.
Francuska ministrica financija Christine Lagarde najavila je u rujnu prošle godine da će Francuska početkom 2011. uvesti porez na banke kako bi prikupila 504 milijuna eura u ovoj, 555 milijuna eura u idućoj, te 810 milijuna eura u 2013. godini. Rizične transakcije trebale bi se 'kažnjavati' višim poreznim stopama.
Austrija je najavila takozvani porez solidarnosti na banke u veljači prošle godine, od kojeg očekuje godišnje prihode u visini 500 milijuna eura, koji bi se doznačivali izravno u proračun, no datum uvođenja još nije utvrđen.
Poljski premijer Donald Tusk također je početkom rujna prošle godine nagovijestio mogućnost uvođenja poreza na banke, kazavši tek da ako zemlja želi ispuniti maastriške kriterije o proračunskom manjku od maksimalno tri posto BDP-a, poljske banke moraju na svoja leđa preuzeti dio tereta ostvarivanja tog cilja.
O oporezivanju banaka razmišljaju i u Rumunjskoj iako pojedinost prijedloga još nisu objavljene.
Europska komisija razmatra pak mogućnost da uvođenjem poreza na imovinu banaka prikupi dodatnih 50 milijardi eura za financiranje europskog kriznog fonda i pomoć zaduženim članicama.
U internom dokumentu koji je dobila na uvid agencija Reuters dužnosnici Komisije predlažu različite moduse uplata u novi europski financijski mehanizam zaštite koji će 2013. zamijeniti postojeći Europski stabilizacijski fond.
"Jednokratni porez od 0,2 posto na imovinu banaka eurozone omogućio bi prikupljanje oko 50 milijardi eura", dodaje se u dokumentu predstavljenom ministrima financija članica eurozone početkom godine.