Rast prihoda potiče na veću konzumaciju alkoholnih pića, u zadnje vrijeme osobito u gusto naseljenim afričkim i azijskim zemljama, uključujući Indiju i Južnoafričku Republiku, a opijanje postaje sve veći problem i u mnogobrojnim razvijenim zemljama, stoji u priopćenju UN-ove agencije.
Unatoč tome, politika kontrole konzumiranja prekomjernih količina alkohola gotovo i ne postoji, a vlade joj daju iznimno nizak prioritet, iako su posljedice brojne i teške - od uzrokovanja nesreća na cestama, preko nasilja, raznih bolesti, zanemarivanja djece, do čestog izostajanja s posla.
Svake godine od bolesti povezanih s alkoholizmom u svijetu umre oko 2,5 milijuna ljudi, stoji u izvješću WHO-a pod nazivom "Globalno izvješće o odnosu alkohola i zdravlja".
"Štetnost alkohola osobito je pogubna za mlađe dobne skupine, a pretjerana konzumacija alkohola vodeći je rizični faktor smrtnosti muškaraca u dobi od 15 do 59 godine života", stoji u izvješću.
Svaka peta osoba u Rusiji i Zajednici Neovisnih Država umire od posljedica alkoholiziranja, što je najviša stopa u svijetu. Podaci o sve većem pribjegavanju alkoholizmu i čestom opijanju stižu i iz Brazila, Kazahstana, Meksika, Rusije, Južnoafričke Republike i Ukrajine.
WHO također izvješćuje kako se pretjerana konzumacija alkohola povezuje sa 60 vrsta bolesti i ozljeda, poput ciroze jetre, epilepsije, trovanja alkoholom, automobilskih nesreća, nasilja, nekoliko tipova karcinoma - uključujući kolorektuma, dojke, grla i jetre.
"Prije sedam godina još nismo imali čvrst dokaz za uzročno-posljedičnu vezu između alkoholiziranja i raka dojke. Sada ga imamo", izjavio je predsjednik WHO-ova odjela za zloporabu alkohola, koji je sudjelovao u izradi izvješća, Vladimir Poznyak.
Jedan od najučinkovitijih načina da se smanji pretjerana konzumacija alkohola, osobito među mladima, jest povećanje cijena, a trebalo bi se pridržavati i postavljene dobne granice za kupnju i konzumiranje alkoholnih pića, stoji, među ostalim u izvješću WHO-a.