Belgija je teritorijalno podijeljena na tri regije koje predstavljaju federalne jedinice: Flandriju, Valoniju i bruxellesku regiju. Osim te teritorijalne podjele, postoji i podjela na tri jezične zajednice: flamansku, francusku i njemačku zajednicu. Svaka od tih zajednica ima svoju vladu i parlament a u njihovoj nadležnosti su obrazovanje i kultura. Francuska zajednica upravlja primjerice obrazovanjem u dvije federalne jedinice - u Valoniji i u bruxelleskoj regiji.
Šezdesetak tisuća Nijemaca živi na istoku Valonije na granici s Njemačkom i njihov je jezik jedan od tri službena jezika u Belgiji.
Lambertz je u razgovoru za flamanski radio VRT zatražio da njemačka zajednica dobije status regije.
"Arhitektura zemlje mora se uobličiti u dogovoru dviju glavnih zajednica, ali u toj arhitekturi i mi tražimo svoje mjesto", rekao je Karl-Heinz Lambertz. Njemačka zajednica već ima dio ovlasti koje inače pripadaju regijima, primjerice u području zapošljavanja.
Dijametralno suprotna stajališta u vezi s budućim uređenjem Belgije, glavni je razlog što ta zemlja još nema vladu na temelju rezultata parlamentarnih izbora održanih 13. lipnja 2010. i zemljom već skoro osam mjeseci upravlja tehnička vlada premijera Yvesa Leterma.
Belgija je već oborila europski rekord najduže političke krize koji je držala Nizozemska, zemlja kojoj je 1977. trebalo 208 dana za formiranje nove vlade i ne bude li imala vlada do 30. ožujka, za što postoje veliki izgledi, preuzet će neslavni svjetski rekord od Iraka kojemu je 2009. trebalo 289 dana za formiranje kabineta.
Na zadnjim parlamentarnim izborima najviše je glasova dobila stranka koja se zauzima za nestanak Belgije - Novi flamanski savez (NVA).
NVA, koja traži postupno razdruživanje Belgije, dobila je najviše glasova u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u kojoj živi šest od 10,5 milijuna belgijskih stanovnika.
Na frankofonoj strani, u Valoniji i u bruxellskoj regiji, najviše glasova osvojila je Socijalistička stranka (PS).