ICG je u svom izvješću upozorio da bi sporadični manji sukobi između Armenije i Azerbajdžana mogli lako izbjeći nadzoru i izazvati "razorne posljedice po regiju".
"Eskalacija sukoba na crti bojišta, ubrzanje utrke u naoružavanju, žučljiva retorika i propadanje mirovnih razgovora povećaju izglede da Armenija i Azerbajdžan ponovno zarate oko Nagorno-Karabaha", kaže ICG.
Neriješeni sukob u kojem je od 1994. poginulo 3000 ljudi, većinom vojnika, stalna je prijetnja stabilnosti juga Kavkaza, regije koje graniči s Rusijom, Iranom, Turskom i premrežena je naftovodima i plinovodima prema Europi.
ICG je rekao da je u 2010. ubijeno 25 osoba unatoč krhkom primirju između dvije zemlje koje se nalaze u središti ključnih pravaca za prijevoz nafte i plina. U 2011. su ubijena tri vojnika.
Od primirja sklopljenog 1994. ostvaren je mali napredak u odnosima dvije zemlje a azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev, koji je nedavnim ugovorima o nabavi oružja osnažio vojnu moć svoje zemlje, izjavio je da je Azerbajdžan spreman zaratiti s Armenijom kako bi vratio Nagorno Karabah.
"Izostanak napretka u mirovnim pregovorima povećava mogućnost slučajnog izbijanja rata u bilo koje vrijeme ili opće ofenzive u nekoliko idućih godina", rekla je Sabrine Freizer, ravnateljica programa ICG-a za Europu.