Pjesnik Jakša Fiamengo podsjetio je na Marinkovićevu povezanost s rodnim otokom Visom i Komižom, Rankovim posljednjim počivalištem, rekavši da Vis nije iznjedrio većeg čovjeka, stvaraoca i kozmopolita od njega.
Iako je Marinković fizički otišao s otoka, duhovno ga nikad nije napustio i često je znao ponavljati da je svaki čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina, rekao je.
Fiamengo je podsjetio da su već održani Peti dani Ranka Marinkovića u Komiži te da je tu bijenalnu književnu priredbu izvrsno prihvatila i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Komiža. Na svakom od tih susreta, ističe, sudionici ponavljaju sve ono što je obilježilo Rankovo djelo ispunjeno satirom, crnim humorom, žaokama, golemom piščevom memorijom, duhovnošću i kozmopolitizmom.
Velikom piscu u spomen na Visu djeluje amatersko kazalište koje nosi Marinkovićevo ime, a predloženo je i osnivanje istoimena memorijalnog centra, istaknuo je Fiamengo. Dodao je da su ustanovljene i dvije nagrade po njegovu imenu: "Kratka priča" Večernjeg lista i "Kiklop" pulskog Sajma knjiga.
Urednica Školske knjige Miroslava Vučić predstavila je dva kola Marinkovićevih Sabranih djela objavljenih 2008. i 2009. Ta su izdanja, dodala je, novo čitanje njegovih djela, utemeljeno na novoj znanosti o književnosti. Rekla je da su predgovore za pojedine knjige napisali naši vrsni povjesničari književnosti i književni kritičari. Zahvaljujući tim izdanjima, od zaborava su sačuvani ključni Rankovi tekstovi, a kruna Sabranih djela je njegov roman "Kiklop" koji je odredio hrvatsku modernističku prozu i utjecao na postmodernu u našoj književnosti, rekla je Vučić.
Osim "Kiklopa" tu su i ostala Marinkovićeva djela Ruke, Geste i grimase, Zajednička kupka, Nevesele oči klauna, Pod balkonom i Never more, njegov zadnji manifest u koji su se slile sve njegove poetičke točke, rekla je Vučić. Dodala je kako je zanimanje mladih znanstvenika za Marinkovićevo djelo golemo.
O prijateljstvu i suradnji s Marinkovićem govorio je i dramski umjetnik Špiro Guberina.