Zadnjih godina Niger je postao jedno od najopasnijih mjesta na svijetu zbog djelovanja Magrepskog ogranka Al Kaide (AQMI) koji otima državljane zapadnih zemalja što može završiti smrću kao prije tri tjedna kada su ubijena dva mlada Francuza u neuspjeloj operaciji spašavanja.
General Salou Djibo, na čelu vojne hunte od državnog udara 18. veljače 2010., najavio je novu strategiju protiv "terorista" i poručio da "sigurnost nema cijene". Međutim, s nekoliko tisuća vojnika i skromnim sredstvima za nadzor svojih 1.200 četvornih kilometara Niger se teško može suprotstaviti moćnoj terorističkoj organizaciji koja prijeti čitavoj saharsko-sahelskoj regiji.
Pošto je bivši predsjednik Mamadou Tandja odradio dva ustavom dopuštena petgodišnja mandata, bio je željan zadržati vlast te ga je vojna hunta svrgnula i u prijelaznom razdoblju pomogla da Niger dobije novi ustav i provede lokalne izbore 11. siječnja.
Hunta je održala obećanja i na predsjedničkim izborima koji se održavaju istodobno s parlamentarnima neće se natjecati nijedan od njezinih članova. Ne uspije li nitko od deset kandidata osvojiti dovoljan broj glasova, drugi krug predviđen je 12. ožujka, a novi civilni predsjednik trebao bi prisegnuti 6. travnja.
Najveću popularnost uživa čelnik Nigerijske stranke za demokraciju i socijalizam (PNDS), Mahamadou Issoufou. Dobre izglede imaju i Seini Oumarou, Hama Amadou i Mahamane Ousmane koji je bio prvi demokratski izabrani predsjednik Nigera 1993. Posljednja trojica sklopila su savez za slučaj drugog kruga parlamentarnih izbora.
Niger je bivša francuska kolonija u kojoj su krize hrane cikličke i gdje 60 posto ljudi živi ispod granice siromaštva.
Svi su kandidati zato najavljivali da će se boriti protiv siromaštva i osigurati pravednu raspodjelu prihoda od izvoza uranija, kojega je Niger jedan od najvećih svjetskih proizvođača.
Pred takvim izazovima birači su na velikoj kušnji kome pokloniti povjerenje među kandidatima koji se desetljećima vrte na vlasti i natječu se svi osim 70-godišnjeg Tandje koji je u zatvoru.