Muselimović smatra da je bosanskohercegovački sud površno ocijenio zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći i zanemario europsku konvenciju o ekstradiciji, istaknuvši da se u zahtjevu koji je Srbija uputila BiH za izručenje Purda označuje kao bjegunac iz Srbije.
"U molbi za izručenje, koju je srbijansko ministarstvo pravosuđa poslalo ministarstvu pravosuđa BiH 20. siječnja ove godine navedeno je: budući da se imenovani nalazio u bijegu izvan teritorija Republike Srbije, za njim je 2007. raspisana međunarodna tjeralica'. Ovdje se kaže da je Purda bio u bijegu izvan Srbije. Nije Vukovar u Srbiji. Sve što se događalo događalo se u Vukovaru na području Republike Hrvatske. Prema tome, sve da su radnje i izvršene, jedino su mjesno mjerodavna pravosudna tijela Republike Hrvatske", kazao je Muselimović danas gostujući u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".
Odvjetnik Muselimović je rekao da želi hrvatskoj javnosti prenijeti da je Tihomir Purda rekao kako je jako zahvalan na korektnu ponašanju pravosudnih i policijskih tijela, napose osoblja Kazneno-popravnog doma u Zenici. Prema njemu se postupa maksimalno korektno i humano i on to želi posebno naglasiti, kazao je Muselimović.
Govoreći o žalbi koju je s odvjetnicom Anom Primorac i Krešimirom Krsnikom iz Zagreba uputio bosanskohercegovačkom sudu, rekao je da očekuje njezino pozitivno rješenje.
"Mišljenja sam da je sud Bosne i Hercegovine pri donošenju rješenja o produženju pritvora zaista površno ocijenio zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći i na temelju članka 41 odredio produženje pritvora na 40 dana. Isto tako, mišljenja sam da je prilikom odlučivanja sud zanemario europsku konvenciju o ekstradiciji", rekao je Muselimović i dodao kako je "duboko uvjeren da nema govora o eventualnom izručenju Tihomira Purde pravosudnim tijelima Republike Srbije".
Žalba se, kako je izjavila Purdina obrana odmah nakon podnošenja, među ostalim, temelji na ocjeni Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku da nema osnove za poduzimanje kaznenog postupka protiv Tihomira Purde, kojega srbijansko pravosuđe tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika.
Po izjavama branitelja i Purdinih suboraca, oni su u srbijanskim logorima iskaze, na temelju kojih su podizane optužnice, davali pod torturama. U vezi s tim prof. Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu objašnjava da su dokazi koji su pribavljeni mučenjem ili postupcima koji se mogu tako označiti, nezakoniti i ne mogu biti osnova za izručenje.