Tripalo je kazao da o tome ne može više reći "jer da mu to zabranjuje sudski poslovnik".
Pošto je u prosincu Ustavni sud ukinuo obje osuđujuće presude Vrhovnog suda iz 2009. (svibanj i studeni), predmet je "vraćen u fazu žalbe karlovačkog županijskog državnog odvjetništva na oslobađajuću prvostupanjsku presudu županijskog suda iz 2007.", objasnio je Tripalo.
Hrastovljev odvjetnik Igor Meznarić kaže da obrana nije obaviještena o zakazanoj sjednici, ali smatra da sada Vrhovni sud neće moći samo na zatvorenoj sjednici donijeti novu presudu, već da će morati održati raspravu, tj. poštivati svoju vlastitu tri godine staru odluku da će "provesti raspravu pred drugostupanjskim sudom". Vjerujem da je ta odluka na snazi i da će i obrana moći predložiti ponovno izvođenje već izvedenih dokaza, da bismo dokazali da se nije radilo o bezuvjetnoj predaji neprijateljskih vojnika, već o njihovu napadu na jednog od Hrastovljevih suboraca, odnosno da Hrastov, pucajući u njih, nije kršio međunarodno ratno pravo, kaže Meznarić.
Po pravnom obratu u predmetu "Koranski most" lani 22. prosinca Hrastov je pušten na slobodu iz lepoglavske kaznionice gdje je od 2009. služio pravomoćnu zatvorsku sedmogodišnju kaznu za protupravno ubijanje 13 i ranjavanje dvojice razoružanih neprijateljskih vojnika na Koranskome mostu. U odluci Ustavnog suda navodi se da je Hrastovu na Vrhovnom sudu "u tijeku i nakon provedene i zaključene rasprave povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje" zajamčeno i ustavom i međunarodnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Po odluci predmet se vraća istom sudu na ponovan postupak i odlučivanje, ali pred promijenjenim sudskim vijećem.
Razlog takve odluje je taj što Vrhovni sud nije presudu od 4. svibnja 2009. javno objavilo niti su stranke bile pozvane na eventualnu naknadnu objavu presude nakon zaključenja drugostupanjske rasprave, piše u odluci Ustavnog suda. Ustavom je određeno da su sudske rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske, a da se javnost može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ali samo u opsegu koji je, po mišljenju suda, bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.
Po obrazloženju Ustavnog suda "primijeniti iznimke od načela javnosti u slučaju Hrastov neprihvatljivo je i s ustavnopravnog gledišta i s gledišta zaštite ljudskih prava". Tom se odlukom objašnjava da "glavna rasprava završava donošenjem presude koja se izriče i javno objavljuje", te da "presuda proizvodi javne učinke tek kad je izrečena i javno objavljena", a da je Hrastovu "osporenom presudom povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje".