LUXEMBOURG - Gospodarstvo eurozone poraslo je u trećem tromjesečju po nižoj stopi od prvotno procijenjene, pokazale su nove prognoze europskog statističkog ureda. Tako je BDP eurozone u razdoblju od srpnja do rujna uvećan za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Eurostat je prvotno procijenio tromjesečnu stopu rasta na 0,4 posto. Istodobno je potvrđena prognoza o godišnjoj stopi rasta gospodarstva eurozone u trećem tromjesečju od 1,9 posto. U drugom tromjesečju BDP eurozone porastao je jedan posto u odnosu na prethodno, odnosno za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani. Gospodarstvo EU-a poraslo je u trećem tromjesečju 0,5 posto u odnosu na drugo, odnosno 2,2 posto na godišnjoj razini, čime su potvrđene prve procjene Eurostata. U drugom tromjesečju BDP EU-a porastao je za jedan posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za dva posto na godišnjoj razini. Najvišu stopu rasta u trećem tromjesečju u odnosu na prethodno razdoblje bilježila je Švedska s 2,1 posto. Slijede Luksemburg sa 1,5 posto i Poljska s rastom BDP-a od 1,3 posto.
LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji eurozone pao je u studenom za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, razočaravši analitičare nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, pokazali su podaci europskog ureda za statistiku. Analitičari su očekivali da će u pretposljednjem mjesecu prošle godine promet pasti za neznatnih 0,1 posto. Stagnacija prometa u listopadu rezultat je revizije prve procjene o njegovom rastu za 0,5 posto, priopćio je u četvrtak Eurostat. U 27 članica Europske unije promet je u studenom pao za 0,4 posto u odnosu za listopad, kada je porastao za neznatnih 0,1 posto. Među pojedinim članicama EU-a najveći je pad prometa u studenom na mjesečnoj razini zabilježen u Portugalu, za 4,2 posto. U Litvi je smanjen za 1,9 a u Belgiji za 1,5 posto. Najveći je rast bilježila Malta, za 5,5 posto. Slijedi Francuska s rastom od 0,9 posto i Estonija s povećanjem od 0,7 posto. Na godišnjoj razini promet je u pretposljednjem mjesecu prošle godine povećan za neznatnih 0,1 posto u eurozoni, te za 0,8 posto u 27 članica Europske unije.
LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni i u Europskoj uniji u studenom je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, priopćio je europski statistički ured Eurostat. Tako je u zoni jedinstvene europske valute stopa nezaposlenosti u studenom iznosila 10,1 posto. Nije zabilježila promjene ni u 27 članica Europske unije, zadržavši se na 9,6 posto, pokazuju podaci Eurostata. Usporedbe radi, u listopadu 2009. stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 9,9 posto a u EU27 9,4 posto. U prošlogodišnjem studenom bez posla je u Europskoj uniji bilo 23,248 milijuna građana, od čega 15,924 milijuna u eurozoni. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjio se u EU za 35 tisuća, dok je u eurozoni bio manji za 39 tisuća. U odnosu na studeni 2009. njihov je broj u EU27 povećan za 606 tisuća, te za 347 tisuća u eurozoni. Najnižu je stopu nezaposlenosti u studenome 2010. zabilježila Nizozemska, od 4,4 posto. Slijede Luksemburg sa 4,8 posto i Austrija sa 5,1 posto. Najviša je stopa zabilježena u Španjolskoj, od 20,6 posto.
FRANKFURT - Njemački uvoz poskočio je u studenom na rekordnu razinu, čime je smanjen vanjskotrgovinski višak, pokazali su u petak objavljeni službeni podaci njemačkog statističkog ureda, odražavajući više cijene nafte i ostale robe u uvjetima gospodarskog oporavka. Uvoz je u studenom porastao na godišnjoj razini za 33,3 posto na 75,1 milijardu eura. Izvoz je uvećan za 21,7 posto i iznosio je 88 milijardi eura, priopćio je Destatis. Razina uvoza bila je u studenom najviša otkada su se 1950. počeli prikupljati odgovarajući podaci, istaknuo je statistički ured, dok je izvoz dosegnuo najvišu vrijednost od listopada 2008. Vanjskotrgovinski višak kliznuo je tako u studenom na 12,9 milijardi eura, sa 16 milijardi u studenom 2009., i osjetno je niži nego su to analitičari očekivali, predviđajući da će iznositi 15 milijardi eura.
FRANKFURT - Promet u njemačkoj maloprodaji skliznuo je u studenome za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su u petak objavljeni privremeni podaci državnog ureda za statistiku, koji je ipak ohrabrio analtičare procjenom o rastu u cijeloj 2010. za 2,7 posto. Destatis je tako prognozirao da je promet u njemačkoj maloprodaji u cijeloj prošloj godini porastao između 2,5 i 2,7 posto u odnosu na 2009., unatoč lošijim rezultatima u studenom. Analitičari Dow Jones Newswires predvidjeli su pak mjesečni rast od 0,8 posto u studenom. U Destatisu podsjećaju da podaci mogu biti naknadno revidirani i pokazati bolji rezultat. Potrošnja je gospodarstvu pružila slabiju potporu nego izvoz, pri čemu pad nezaposlenosti i više plaće potpiruju nadu da će kućanstva početi manje štedjeti a više vremena provoditi u trgovinama.
BUKUREŠT - Rumunjska želi sklopiti novi sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom o "preventivnoj" kreditnoj liniji kada istekne sadašnji program pomoći, priopćila je Rumunjska središnja banka. Guverner središnje banke Mugur Isarescu, predsjednik Traian Basescu i premijer Emil Boc sastali su se kako bi raspravili pojedinosti tog sporazuma. Po izvorima iz vlade koje prenosi rumunjska agencija Mediafax, riječ je o 3,6 milijardi eura. Taj novac povlačio bi se samo u slučaju velike krize, ističu vlasti. Predsjednik Basescu zauzima se za sklapanje novog sporazuma s MMF-om, ističući da bi to povećalo vjerodostojnost Rumunjske na stranim tržištima i omogućilo joj lakši pristup jeftinijim kreditima. Rumunjska je u svibnju 2009. od MMF-a, EU-a i Svjetske banke dobila dvogodišnji paket pomoći vrijedan 20 milijardi eura u zamjenu za reforme i nižu javnu potrošnju.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je ostvarila ciljani javni deficit za 2010. od 3,8 posto BDP-a, ispunivši time uvjet postavljen međunarodnim programom pomoći, objavio je mađarski premijer Viktor Orban. "Po zadnjim podacima, ostvarili smo svoj cilj: javni deficit za 2010. bio je 3,8 posto BDP-a", rekao je Orban novinarima u Budimpešti. "To je odlična polazna točka za ostvarenje našeg cilja za 2011., a to je smanjenje javnog deficita ispod tri posto BDP-a", dodao je. Podaci su u skladu s mađarskim obećanjem Europskoj uniji, MMF-u i Svjetskoj banci, danim u zamjenu za 20 milijardi eura vrijedan paket pomoći u listopadu 2008. Po uvjetima tog programa, Budimpešta je obećala smanjiti deficit na 3,8 posto BDP-a 2010., te ispod tri posto 2011.
PRAG - Orco Property Group očekuje da će u 2011. poslovati s dobiti i razmotrit će mogućnost izdanja novih obveznica, kazao je u četvrtak razgovoru za list E15 izvršni direktor tvrtke Jean-Francois Ott. Naglasio je da će Orco ove godine pokrenuti 20 posto više projekata nego u prošloj godini, te da će se nastaviti fokusirati na svoja temeljna srednjoeuropska tržišta u Pragu, Budimpešti, Varšavi i Berlinu. "Budemo li ustrajali u odluci o povratku 'korijenima' Orcova poslovanja, brojke bi trebale biti pozitivne", kazao je Ott. Tvrtka bi u 2010. trebala zabilježiti dobit nakon što je u drugom tromjesečju ostvarila dobitak od 270 milijuna eura na temelju nove procjene vrijednosti obveznica u sklopu procesa restrukturiranja koji je odobrio sud. Orco je bio prisiljen restrukturirati svoj dug nakon što je njegovo poslovanje proteklih nekoliko godina pokrenulo pad tržišta nekretnina. U Orcu tako očekuju da će za prošlu godinu ostvariti prihode između 280 i 300 milijuna eura, dok bi po njihovim procjenama u ovoj godini oni trebali porasti na 350 do 380 milijuna eura. Ott je kazao i da želi izdati nove obveznice te da će nastojati kupovati dionice kompanije kao i do sada kada je cijena bila privlačna.
BEČ - Austrijska naftna i plinska kompanija OMV u četvrtak je priopćila da je od američkog Pioneer Natural Resourcesa kupila dva naftna polja u Tunisu za oko 866 milijuna dolara. Tom je transakcijom OMV učinio značajan korak u sklopu strategije razvoja potencijala rasta na tom području. "Ta će transakcija značajno ojačati položaj OMV-a u Tunisu, važnoj zemlji za istraživanje i proizvodnju u ključnoj regiji sjeverne Afrike", navodi tvrtka u priopćenju. U OMV-u očekuju značajan sinergijski efekt s postojećim tuniskim operacijama. Navedena cijena uključuje takozvani 'radni kapital' od 65,7 milijuna dolara, koji će u vrijeme zaključivanja transakcije biti prilagođen revidiranom poslovnom rezultatu u 2010. a američka će tvrtka uračunati i nužne injekcije kapitala nakon 31. prosinca 2010. U OMV-u očekuju da će transakcija biti zaključena u prvom tromjesečju ove godine. Prosječan obujam proizvodnje u tim jedinicama iznosio je u četvrtom tromjesečju lani oko 5.700 barela dnevno, od čega 90 posto otpada na naftu a 10 posto na plin. OMV će kupnju tih tuniskih operacija financirati gotovinom i kreditnim linijama
BERLIN - Njemački automobilski divovi Daimler i Volkswagen potpisat će u petak tijekom posjeta potpredsjednika kineske vlade Berlinu ugovore vrijedne više milijardi dolara s kineskim partnerima, priopćio je izvor iz njemačke vlade. "Vrijednost ugovora s Daimlerom i VW-om premašit će pet milijardi dolara", rekao je izvor AFP-u u četvrtak. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ranije je izvijestilo da će ugovori biti potpisani nakon sastanka potpredsjednika kineske vlade Li Keqianga i njegova njemačkog kolege Guida Westerwellea, ne navodeći pojedinosti. Westerwelle, inače njemački ministar vanjskih poslova, i Li raspravljat će o "daljnjem razvoju ekonomskih i političkih veza, kao i o nastavku reformi u Kini i o kulturnoj suradnji dviju zemalja", priopćilo je ministarstvo. Li, za kojega se smatra da će biti sljedeći kineski premijer, trebao bi se u petak sastati i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. U četvrtak se sastao s njemačkim ministrom gospodarstva Rainerom Bruederleom koji se zanimao za pitanje pristupa njemačkih tvrtki kineskom tržištu, te transfera tehnologije i zaliha sirovina.
WASHINGTON - Američki ministar financija Tim Geithner pozvao je Kongres da hitno poveća zakonski limit saveznog duga, upozorivši da bi vlada mogla doseći taj limit već 31. ožujka a najkasnije 16. svibnja, što može spriječiti daljnje zaduživanje i ugroziti otplatu kamata. "Nikad u našoj povijesti Kongres nije propustio povisiti granicu duga kada je to bilo nužno", upozorio je Geithner u pismu koje je u četvrtak uputio Predstavničkom domu Kongresa i Senatu, tražeći poduzimanje mjera najkasnije do kraja ožujka. Očekuje se da će novom sazivu Kongresa, u kojem republikanci imaju većinu u Predstavničkom domu, a demokrati u Senatu, jedan od prioriteta biti smanjenje proračunskog deficita i državnog duga, koji trenutačno iznosi 13 950 milijardi dolara i dalje raste.
PEKING - Kina planira uvesti strože standarde zaštite okoliša kompanijama koje vade rijetke metale, što bi moglo rezultirati višim izvoznim cijenama tih važnih sirovina, pišu kineski državni mediji. Ministarstvo za zaštitu okoliša već je odobrilo odgovarajuće propise kojima će se srezati količina zagađujućih tvari u aktivnostima vađenja rijetkih metala, izvijestio je China Daily, pozivajući se na dužnosnike. Novi standardi bit će objavljeni početkom veljače i srezat će dozvoljene razine emisije amonijaka i ograničiti radiaktivne elemente i fosfor, prenosi državni list riječi Huanga Xiaoweija, potpredsjednika Državnog inženjerskog centra za rijetke metale. "Vlada će kompanijama koje vade rijetke metale dati dvije do tri godine vremena da osuvremene tehniku rada. Ne budu li poštivale standarde, bit će im zabranjeno vađenje", kazao je Huang. Kina proizvodi više od 95 posto rijetkih metala u svijetu. Rijetki metali koriste se u proizvodnji široke lepeze proizvoda baziranih na razvijenoj tehnologiji, poput iPodova i vjetroturbina.
LONDON - Tečaj eura spustio se danas na svjetskim valutnim tržištima na najnižu razinu prema dolaru u zadnja četiri mjeseca uoči objave ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u, ali i novih emisija obveznica perifernih članica eurozone idućega tjedna. Na deviznim tržištima prevladava oprez uoči objave izvješća o zaposlenosti američkog ministarstva rada. S obzirom da je podatak o broju zaposlenih u američkom privatnom sektoru agencije ADP ugodno iznenadio u srijedu, dosegnuvši brojku od 300.000 u prosincu, odnosno tri puta više nego se očekivalo, optimistična su i očekivanja u vezi današnjeg izvješća američke vlade. U prijepodnevnoj trgovini euro je oslabio 0,2 posto prema euru, na 1,2975 dolara, a tijekom jutra spustio se i do 1,2965 dolara, najniže razine od sredine rujna prošle godine. Uz euro, tečaj dolara ojačao je i prema jenu za 0,2 posto, na 83,5 jena. U odnosu na košaricu šest međunarodnih valuta, dolarov indeks DXY porastao je 0,3 posto.
LONDON - Na europskim burzama cijene dionica su u petak pale, najviše na burzama u Španjolskoj i Portugalu, zbog strahova investitora oko dužničke krize u eurozoni te nervoze uoči objave ključnog podatka o zaposlenosti u SAD-u. Londonski Ftse indeks bio je u minusu 0,3 posto, na 6.002 boda, a pariški CAC 0,5 posto, na 3.885 bodova. Istodobno, Frankfurtski DAX ojačao je 0,2 posto, na 6.993 boda. Najveće gubitke pretrpjele su burze u tzv. perifernim zemljama članicama, budući da raste trošak osiguranja od rizika neplaćanja dugova u eurozoni uoči sljedećetjednih emisija novih obveznica Portugala, Španjolske i Italije. Na najvećem gubitku su dionice duhanskih kompanija, nakon što je Citigroup snizio investicijski rejting proizvođačima Philip Morris Internationalu, BAT-u i Imperial Tobbacou s 'kupiti' na 'držati'. Dionice spomenutih kompanija oslabile su od 1,9 do 2,1 posto.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica pale zbog slabijih nego što se očekivalo rezultata prodaje trgovačkih lanaca u prosincu, ali i iznenađujućeg rasta nezaposlenosti prošloga tjedna u SAD-u. Dow Jones oslabio je 0,22 posto, na 11.697 bodova, a S&P 500 indeks 0,21 posto, na 1.273 boda. Nasdaq indeks ojačao je pak 0,28 posto, na 2.709 bodova. Koliko je u srijedu ulagače ohrabrio podatak agencije ADP da je u prosincu u privatnom sektoru otvoreno gotovo 300.000 novih radnih mjesta, toliko ih je jučer razočaralo izvješće prema kojemu je prošloga tjedna broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 18.000, na 409.000. Zbog toga su ulagači nesigurni uoči ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno danas. Analitičari procjenjuju da je u prosincu broj zaposlenih povećan za 175.000, dok bi stopa nezaposlenosti trebala pasti s 9,8 na 9,7 posto.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trgovalo oprezno, uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,1 posto, dosegnuvši najvišu razinu u osam mjeseci. Cijene dionica porasle su i u Hong Kongu, Šangaju te Južnoj Koreji - između 0,1 i 0,4 posto – dok su u Australiji, Singapuru, Tajvanu i Indoneziji pale između 0,4 i 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,3 posto. Na azijskim se burzama jutros trgovalo oprezno zbog jučerašnjeg blagog pada Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu, kao i uoči današnjeg ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u.