ZAGREB/HELSINKI - Finska policija počela je istragu o mogućoj korupciji u poslovanju finske tvrtke Patrije u Hrvatskoj, na temelju podataka iz slične istrage o poslovima Patrije u Sloveniji, objavili su u ponedjeljak finski dužnosnici, nakon čega je i hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) potvrdilo da se provodi kriminalističko istraživanje. "Policija pod koordinacijom USKOK-a provodi kriminalističko istraživanje vezano uz navodne nezakonitosti pri nabavi oklopnih vozila za potrebe MORH-a te u tome smislu, uvažavajući odredbe Zakona o kaznenom postupku, nismo u mogućnosti iznositi druge detalje", izvijestili su iz MUP-a.
Finski Nacionalni ured za istrage priopćio je kako policija sumnja da je "novac dan državnim službenicima i osobama koji donose odluke 2007.", kad je Patria prodala Hrvatskoj 84 oklopna vozila tada vrijedna 112 milijuna eura, prenijela je novinska agencija Beta. Glavni inspektor Kaj Bjorkvist nije želio otkriti pojedinosti jer se još istražuje poslovanje Patrije u Hrvatskoj i Sloveniji, prenijela je austrijska agencija APA. Sumnjiv posao u Sloveniji bila je prodaja 135 finskih tenkova vrijednih 278 milijuna eura slovenskoj vojsci, a za mito je navodno bilo isplaćeno 8,1 milijun eura. U Sloveniji se provodi istraga protiv bivših dužnosnika, među njima je i bivši premijer Janez Janša, no osumnjičena je i nekolicina finskih menadžera Patrije te dva Austrijanca, piše APA. Dodaje da bi u istrazi finskih vlasti o prodaji Patrijinih tenkova Hrvatskoj mogle djelomice biti osumnjičene iste osobe.
ADEN - Dva broda s ilegalnim afričkim imigrantima, većinom Etiopljanima, potonula su u vodama južno od Jemena, pri čemu su poginule najmanje 43 osobe, a 40 se smatra nestalima, objavilo je u ponedjeljak jemensko ministarstvo unutarnjih poslova. "Nesreću je uzrokovao jak vjetar i tsunami koji je prevrnuo dva broda koji su imigrante prevozili prema obali", objavilo je ministarstvo. Brod s 46 ljudi, većinom Etiopljanima, potonuo je u vodama kod pokrajine Taez. Utopili su se svi putnici osim trojice Somalijaca. Drugi brod prevrnuo se kod pokrajine Lahedž. Prevozio je između 35 i 40 Etiopljana. Njihova sudbina nije poznata. Potraga je u tijeku.
PARIZ - Koptska zajednica u Europi u ponedjeljak je bila oprezna zbog novogodišnjeg napada na Koptsku crkvu u Aleksandriji u kojem je ubijena 21 osoba, a izveden je pošto je početkom prosinca na internetskoj stranici terorističke mreže Al-Kaide objavljen popis koptskih crkava koje bi mogle biti meta napada. Osim crkve u Aleksandriji, na popisu su i koptske crkve u Europi, napose u Franucskoj, zatim u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Policije tih zemalja pojačat će sigurnosne mjere oko koptskih crkava u Francuskoj gdje živi 45.000 Kopta, u Njemačkoj gdje ih je između 6000 i 7000, te u Velikoj Britaniji s 20.000 Kopta. Za napad u Aleksandriji još nitko nije preuzeo odgovornost, no egipatske vlasti smatraju da je za nj odgovorna Al-Kaida. Teroristička mreža koja je preuzela odgovornost za napad na katedralu u Bagdadu 31. listopada, u kojem je poginulo 46 ljudi, već je prijetila egipatskim kršćanima. Na popisu Al-Kaide su i tri koptske crkve u Švedskoj, u Goeteborgu, te tri od sedam koptskih crkava u Nizozemskoj, u Amsterdamu, Eindhovenu i Utrechtu. U Nizozemskoj između 5000 i 6000 Kopta.
ABIDJAN - Afrički čelnici sastali su se u ponedjeljak s predsjednikom Obale Bjelokosti Laurentom Gbagbom ne bi li ga nagovorili da u zamjenu za zajamčenu sigurnost vlast prepusti Alassaneu Ouattari, čiju izbornu pobjedu priznaje međunarodna zajednica. Unatoč međunarodnim kritikama i prijetnji silom Gbagbo, koji je na vlasti od 2000., odbija povući se nakon izbora 28. studenoga, na kojima ga je pobijedio Outtara. Četvorica afričkih čelnika koji predstavljaju zapadnoafrički regionalni blok ECOWAS i Afričku uniju sastali su se s Gbagbom kasno poslijepodne, a najavili su da će još razgovarati s Outtarom. Afričkim čelnicima to je drugi pokušaj posredovanja od prošlog tjedna. ECOWAS je zaprijetio da bi mogao upotrijebiti "legitimnu silu" ako Gbagbo odbije otići mirno. Glasnogovornik Ouattarine vlade rekao je da će to Gbagbi biti posljednja prilika da ode mirno i s imunitetom. U Obali Bjelokosti poginulo je više od 170 ljudi i strahuje se da bi se ponovno mogao razbuktati građanski rat koji je tom zemljom harao 2002. i 2003. godine. Ujedinjeni narodi nagovijestili su da bi Gbagbo mogao pred sudom kazneno odgovarati za kršenje ljudskih prava, uključivo ubojstva i otmice što su ih od izbora počinile sigurnosne snage.
ZAGREB - Mađarska vlada u ponedjeljak je kao neutemeljene, pa i apsurdne, odbacila kritike Zapada na njezin novi zakon o medijima, ustvrdivši kako ostaje predana slobodi medija. Mađarska, koja je upravo preuzela polugodišnje predsjedanje Europskom unijom, pozdravila je ocjenu EU o njezinom Zakonu o medijima, po kojoj je on potpuno u skladu s europskim normama. No Europska komisija izrazila je "dvojbe" glede zakona, osobito u odnosu na neovisnost nadzornog mehanizma mađarskih medija te očekuje od Budimpešte objašnjenja. Glasnogovornik EK Olivier Bailly rekao je na konferenciji za novinare u Bruxellesu da je potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes, zadužena za medije i informacijsku politiku, "nešto prije Božića" u pismu mađarskim vlastima izrazila "zabrinutost i dvojbe glede sposobnosti novog medijskog mehanizma (koji uspostavlja zakon) da djeluje neovisno, osobito u odnosu na njegov sastav". Novi mađarski zakon o medijima, koji je stupio na snagu 1. siječnja, bez presedana u EU, utemeljio je novi nadzorni mehanizam. U tom tijelu je najviše članova vladajuće stranke Fidesz koji će nadgledati rad svih javnih novinarskih medija i servisa. Zakon tom tijelu omogućuje određivanje golemih kazni i do 730 tisuća eura privatnim medijima i TV postajama u slučaju "napada na javni interes, javni red i moral" ili "nepotpunih informacija", iako koncept nije jasno definiran.
Novi zakon već su kritizirali OESS, nekoliko zemalja članica EU, među kojima i Njemačka, organizacije za obranu ljudskih prava, Međunarodni novinarski institut (IPI) i Europski savez novinskih agencija.
BAGDAD - Najmanje troje Iračana smrtno je stradalo u ponedjeljak, a 15 je ranjeno u napadima samo nekoliko sati nakon pogibije dvojice američkih vojnika - to su prvi gubitci u američkoj vojsci u Iraku u 2011. Tijekom jutra napadač-samoubojica raznio se u autobombi pred zgradom tajne službe u Bakubi, izvijestili su lokalni izvori. U eksploziji su smrtno stradala tri prolaznika, a ranjeno je 15 osoba - među njima i 10 učenika u autobusu koji se našao u blizini eksplozije. Američka vojska izvijestila je o pogibiji dvojice svojih pripadnika "u noći na ponedjeljak u središtu Iraka", stoji u priopćenju. Oko 50.000 američkih vojnika raspoređenih u Iraku trebali bi napustiti zemlju potkraj godine. Od američke invazije 2003. u Iraku su, po podatcima objavljenim na neovisnim internetskim stranicama www.icasualties.org, poginula 4432 američka vojnika.
FRANKFURT - Prirodne katastrofe, poput erupcija vulkana, razornih potresa i poplava, obilježile su prošlu godinu i za sobom ostavile više od 295.000 mrtvih i materijalnu štetu od oko 130 milijarda dolara, objavila je njemačka reosiguravateljska tvrtka Muenich Re. Godine 2010. dogodilo se najviše prirodnih katastrofa od 1980., ukupno 950, od toga je devet desetina bilo povezano s vremenskim neprilikama - olujama i poplavama, a crnoj slici prošle godine pridonosi i nekoliko razornih potresa. Ti podatci, uz rekordne temperature u različitim dijelovima svijeta, upućuju na nastavak klimatskih promjena, navodi Muenich Re na svojim internetskim stranicama. Prošle se godine, po UN-ovoj odrednici, dogodilo pet "velikih prirodnih katastrofa" - potresi na Haitiju, u Čileu i središnjoj Kini te val vrućina u Rusiji i poplave u Pakistanu. U njima je živote izgubilo 295.000 ljudi i zabrinjava jer je u proteklih 30 godina u takvim katastrofama u prosjeku ginulo 66.000 ljudi. Švicarska reosiguravateljska tvrtka Swiss Re objavila je u prosincu da su nesreće izazvane ljudskim djelovanjem ili prirodnim katastrofama u 2010. stajale svjetsko gospodarstvo 222 milijarde dolara, a to je tri puta više nego 2009 .