Hrvatska je na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini zatvorila pregovore u poglavljima 24 - Pravda, sloboda i sigurnost, 27 - Okoliš i 31 - Vanjska, obrambena i sigurnosna politika.
Hrvatska sada ima ukupno 28 zatvorenih poglavlja i za sljedeću godinu preostaje još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, a u dva poglavlja Institucije i Ostala pitanja pregovori se ne vode jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
"Hrvatska je napravila veliki napredak, 2010. je bila impresivna godina u kojoj je zatvorila 11 poglavlja, čime se broj zatvorenih poglavlja popeo na 28. Hrvatska je napravila znatan napredak i u preostalih šest poglavlja, što je dobra osnova za njihova zatvaranje sljedećih mjeseci. To pokazuje odlučnost hrvatskih vlasti da nastave s reformama", izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik za proširenje Štefan Fuele.
Belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanceker, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a u ovom polugodištu, rekao je kako se sada sa "sigurnošću može reći da je završetak pregovora na dohvatu".
Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izrazio je uvjerenost da će se pregovori završiti tijekom mađarskog predsjedništva. "Što se tiče najtežih poglavlja, 8 - Tržišno natjecanje i 23 - Pravosuđe i temeljna prava, očito je da i naši kolege iz Europske unije smatraju da Hrvatska može učiniti sve što je potrebno kako bi ta poglavlja bila zatvorena za vrijeme mađarskog predsjedanja. Mi smo sa svoje strane spremni nastaviti s tim teškim poslom, uz čvrsto uvjerenje da ćemo uspjeti završiti pregovore do lipnja sljedeće godine", rekao je Jandroković.
Na pitanje kada bi Hrvatska mogla postati punopravnom članicom EU-a, povjerenik Fuele je odgovorio neodređeno, navodeći da je za ratifikaciju ugovora o pristupanju potrebno oko godinu i pol dana.
"Komisija ne želi izlaziti s datumima, jer to nije u njezinim rukama. Dopustite mi da priznam ambiciju hrvatskih vlasti da dovrši pregovore do kraja mađarskog predsjedanja i mi ćemo s naše strane u tome pomagati hrvatskim vlastima. Kad god se pregovori završe, bit će potrebno nekoliko mjeseci za pripremu ugovora o pristupanju, potom nakon potpisivanja slijedi referendum u Hrvatskoj, zatim pristanak Europskog parlamenta i odluka Europskog vijeća i zatim ratifikacijski proces u zemljama članicama, koji u praksi traje plus- minus 18 mjeseci. To je najodređenije što vam mogu reći glede datuma", rekao je Fuele.
Upitan treba li Hrvatska biti "sto posto" spremna za članstvo do potpisivanja ugovora o pristupanju ili do dana ulaska u punopravno članstvo, što je posebno važno za stvaranje uvjerljive "evidencije rezultata", Fuele je odgovorio da se to odnosi na dan ulaska u EU.
"Svi moramo biti uvjereni da je Hrvatska do dana pristupanja ispunila sve zahtjeve i da je sto posto spremna. Kako bi se to osiguralo potrebna je uvjerljiva evidencija rezultata s jedne strane, a s druge strane moramo doći do stupnja na kojem će sve države članice biti sigurne da nema potrebe za verifikacijskim mehanizmima nakon što Hrvatska postane članica", rekao je Fuele.
Europska unija je nakon ulaska Bugarske i Rumunjske uvela verifikacijske mehanizme kojima prati napredak tih zemalja u području pravosuđa, jer im je dopušten ulazak iako nisu bile posve spremne.
Novinari su pitali može li sadašnja kampanja protiv korupcije, koja uzima veliki danak u hrvatskoj političkoj klasi, posebice u HDZ-u, destabilizirati političku scenu.
"Mislim da je krivo sugerirati da tu postoje dva izbora - učinkovito se boriti protiv korupcije ili osigurati političku stabilnost u kandidatskoj zemlji. Najmanje što se očekuje od jedne kandidatske zemlje jest da se bori protiv korupcije na svim razinama, da osigura da nema nekažnjivosti, da se stvari ne guraju pod tepih, da sustav djeluje ne samo u istragama, nego u presudama i u njihovoj provedbi. Vidim da su hrvatski političari dovoljno zreli, da je hrvatska demokracija dovoljno jaka, da su institucije dovoljno jake ne samo da se bave korupcijom nego da se učinkovito bore protiv nje. Uvjeren sam da to neće oslabiti, nego ojačati političku klasu", rekao je Fuele.
Hrvatski ministar Jandroković je rekao da "slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera, kao i svi drugi slučajevi povezani s korupcijom, pokazuju da je vladavina prava u Hrvatskoj neupitna, da institucije funkcioniraju, da se poštuju načela na kojima počiva EU te da to neće oštetiti, nego naprotiv ojačati našu demokraciju, vladavinu zakona i hrvatsku državu".