U odnosu prema proteklim godinama, "sada imamo potpuno novu situaciju u kojoj 90 posto ilegalnih migranata koji prolaze ovim područjem čine državljani Afganistana, Iraka, Palestine i Pakistana", rekao je novinarima ravnatelj Službe za strance pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragiša Mektić.
Istaknuo je kako imigracijske službe u susjednim zemljama taj izazov stavlja pred nove teškoće i izlaže ih velikim troškovima jer je riječ uglavnom o osobama bez ikakvih dokumenata ili s lažnim identitetom pa dokazivanje tko su one zapravo zahtijeva vrijeme i dugotrajni postupak.
Sudionici sarajevskog skupa ocijenili su kako se samo uz potpunu suradnju može učinkovito boriti protiv te pojave.
Po procjenama graničnih policija susjednih zemalja, uglavnom je riječ o ilegalnim useljenicima, no među njima može biti i onih koji bi mogli biti prijetnja sigurnosti.
Načelnik uprave granične policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske Nikola Milina objasnio je kako ima informacija da u Grčkoj ima više od deset tisuća ilegalnih migranata iz afroazijskih zemalja.
Oni su u tu zemlju stigli uglavnom preko Turske, a sama Grčka, iako članica Europske unije, ne može nadzirati toliki broj pridošlica koji preko Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske pokušavaju stići do zapadnoeuropskih zemalja.
Milina je rekao u izjavi za Hinu kako je hrvatska granična policija proteklih godina ostvarila velike uspjehe u borbi protiv ilegalnih migracija.
"Godine 2000. imali smo čak 24 tisuće ilegalnih migranata. Za devet mjeseci ove godine ta je brojka bila tek nešto veća od dvije stotine", ističe Milina.
Načelnik hrvatske granične policije također je podsjetio kako se godinama ulaže i čini mnogo radi učinkovitog nadzora državne granice i usklađivanja za zahtjevima schengenskog režima.
Već pet godina Europska unija u Hrvatsku šalje posebne misije koje procjenjuju način upravljanja i nadzora nad državnom granicom i te su ocjene svaki put pozitivne.
Milina je rekao kako je upravo to jamstvo da će Hrvatska relativno brzo, vjerojatno dvije godine nakon završetka pristupnih pregovora s Europskom unijom, biti u prilici u cijelosti pristupiti Schengenskom sporazumu.