Simboličan poklon do 100 kuna najviše se planira kod osoba iz obitelji s najnižim prihodima kućanstva (27posto) te kod starijih od 65 godina (19 posto). Uspoređujući s potrošenim iznosom za darove u prošloj godini, oko 57 posto građana će potrošiti približno isto kao i lani, a 27 posto manje nego lani. Svega 9 posto planira potrošiti više nego lani a 7 posto ih ne zna.
Približno četvrtina ispitanika izjavila je da uopće ne planira nikakvu kupnju poklona. Među 58 posto ispitanika koji ne raspolaže financijskim sredstvima za kupnju poklona najviše ih je u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, u većini su žene te osoba iz kućanstava s prosječnim prihodom do 3500 kuna. Oko 35 posto u ovoj skupini nikad ne kupuje poklone i 9 posto ih ne razmišlja o tome.
Usporedbe radi, istraživanje GfK u Njemačkoj na nešto više od 4000 ispitanika pokazalo je da će približno 93 Nijemaca potrošiti prosječno oko 245 eura za poklone, a najviše će kupovati knjige, odjevne predmete, neke sitne potrepštine i igračke.
Nijemci s visokim primanjima pripremaju bogatije poklone, dok su oni sa srednjim primanjima ipak racionalni u kupovanju poklona. Osobe koje žive u kućanstvima s mjesečnim primanjima ispod 1500 eura planiraju na darove potrošiti u prosjeku oko 146 eura a tamo gdje mjesečna primanja kućanstva prelaze 3500 eura namjena za darove penje se na oko 366 eura. Poklanjanje je najviše namijenjeno za članove obitelji, a o tome najviše vode brigu žene.
GfK također navodi kako istraživanje o potrošnji kućanstava, koje prati potrošnju niza grupa proizvoda svakodnevne potrošnje kave, gaziranih napitaka, voćnih sokova, piva, čokolada i drugog bilježi najveći rast u vrijeme blagdana, pa je, zaključuju, čak i u ovo krizno vrijeme izgledno da će bez obzira na generalno smanjenu osobnu potrošnju i ovaj prosinac nositi rast potrošnje za dio proizvoda.