"Primjer ovog kulturnog blaga koje je za vrijeme rata otišlo iz Hrvatske najbolje govori o dobrim namjerama i o tome da su ovaj kraj, a i Hrvatska, spremni na suživot, da i Hrvati i Srbi, i pravoslavci i katolici, poštuju jedni druge" rekao je Josipović novinarima koji su pratili posjet manastiru.
Hrvatski predsjednik kazao je kako mu je velika čast biti u drevnom manastiru koji stoljećima svjedoči o prisutnosti pravoslavlja i srpskog naroda u Hrvatskoj, napomenuvši kako je manastir u brojnim ratovima bio uništavan pa potom obnovljen.
Tako je, bilo i za ovog rata, ali su dragocjene ikone ipak sačuvane, napomenuo je Josipović.
"To kulturno blago vraćeno je ovamo gdje pripada u manastir u kojem će svećenstvo o njemu najbolje voditi brigu" rekao je hrvatski predsjednik.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić ustvrdio je kako je pitanje identiteta važno jer "identitet građanina, pojedinca, koji je nositelj suvereniteta, temelj je svakog demokratskog društva".
"U tom kontekstu je povrat kulturnog blaga i vođenje računa o vjerskom identitetu, položaju institucija koje jamče taj identitet, poštovanje Srba i Hrvata, i katoličke i pravoslavne crkve i poštivanje svih elemenata identiteta važna pretpostavka demokracije u razvoju naših zemalja i društava uopće" rekao je Tadić, dodavši kako i Josipović i on tom pitanju pridaju iznimnu pozornost jer ga smatraju temeljem civilizacije kojoj pripadamo.
"Na takvim temeljima možemo graditi drukčije odnose između naših zemalja i naroda koji će biti bitno bolji nego što su bili 90-ih godina prošlog stoljeća" napomenuo je Tadić.
Srbijanski predsjednik dodao je kako su u riznici manastira vidjeli mnoga umjetnička djela koja su posljednjih godina vraćena iz Srbije hrvatskoj državi i srpskoj pravoslavnoj crkvi.
"Vidjeli smo i ikonu (Presvete Bogorodice) koju su obilazili i pred kojom su se molili i katolici i pravoslavci, i Srbi i Hrvati, i za mene je to također vrlo važna potvrda (odnosa dvaju naroda)" rekao je Tadić.
Te umjetnine čine tek mali dio kulturnog blaga koje potražuju manastiri, crkve, samostani i pojedinci u Hrvatskoj, jer ukupan broj potraživanih predmeta premašuje tri tisuće.
Sukladno dogovoru Mješovitog hrvatsko-srpskog povjerenstva i nadležnih vlasti dviju zemalja povrat preostalih kulturnih dobara očekuje se do kraja 2011. godine, kada će biti završeni popisi kulturnog blaga otuđenog iz Hrvatske koje se nalazi u ustanovama kulture u Republici Srbiji.
Manastir Krupa sagrađen je 1317. godine, a navodno su mu temelje postavili monasi iz manastira nedaleko od današnje Bosanske Krupe.
Nekoliko je puta u povijesti stradavao, posljednji put 1995.
U međuvremenu je obnovljen, kao i njegova riznica, sredstvima hrvatskog Ministarstva kulture.
Posjetom Manastiru Krupa završio je radni dio dvodnevnog službenog posjeta srbijanskog predsjednika Hrvatskoj, a posljednji događaj prije Tadićeva povratka u Srbiju je svečani prijam za uglednike iz svih sfera društva Hrvatske i Srbije koji se večeras održava u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.