"Iako je procjena na početku izvještajnog razdoblja bila da ćemo pregovore završiti do kraja ove ili početkom iduće godine, nažalost ona danas više ne stoji. Sada je procjena da nije nerealno očekivati da pregovore možemo završiti do sredine sljedeće godine, znači još u vrijeme mađarskog predsjedanja", kazala je Pusić i dodala kako je istog mišljenja i povjerenik EU Štefan Fuele.
Pritom je upozorila kako bi se zbog pomaknutih rokova vrlo lako moglo dogoditi da se preklapaju datumi održavanja referenduma o članstvu u EU i parlementarnih izbora.
O tome je, kaže, razgovarala s povjerenikom Fueleom koji je iznio stav EU da zemlja kandidat ima slobodu napraviti što želi i nema formalno pravnih zapreka, ali je preporuka da se referendum i parlamentarni izbori ne preklapaju i ne budu isti dan.
Slažem se s time, a jedan od razloga je i taj, naglasila je Pusić, što u kampanju vezanu uz referendum o ulasku u EU moramo ići svi zajednički, a što s parlamentarnim izborima, ustvrdila je, nije slučaj.
Naglasila je i potrebu što skorijeg početka priprema za izbor sudaca Državno sudbenog vijeća (DSV), koji se trebaju održati do sredine siječnja iduće godine.
To je bitno, dodala je, kako bismo pokazali, a to se traži kroz Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljena prava), da stvarno provodimo zakone koje smo sami donijeli. Stoga je, ističe, nužno pripreme početi već sada, da nam se ne bi dogodilo da sve radimo u zadnji trenutak.
I državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković kazao je kako je realna procjena da će Hrvatska pregovore završiti do sredine iduće godine te dodao da EU o datumu održavanja referenduma može dati samo preporuku, a da je stvar svake zemlje kandidata kada će ga održati.
U ime kluba SDP-a, potpredsjednik Nacionalnog odbora Neven Mimica kazao je da je pregovarački proces u završnoj fazi, te naglasio nužnost završetka reformi i što boljeg informiranja građana s prednostima ulaska u EU kako bi se otklonili uzroci nepovjerenja.
Istaknuo je kako je u izvještajnom razdoblju napravljen velik posao vezan uz otvaranje poglavlja Tržišno natjecanje (brodogradnja) i Pravosuđe i temeljna prava, ali i upozorio kako je Hrvatska u pogledu brodogradnje, nakon što su prethodne dvije HDZ-ove vlade propustile restrukturirati škverove, došla u situaciju u kojoj može tražiti jedno najmanje loše rješenje.
"Bojim se da tu velikog pomaka, u odnosu na ono što je sada dogovoreno, teško može biti. Ono što možemo tražiti je da na samom završetku pregovaračkog procesa smanjimo negativne utjecaje do sada donesenih odluka, primjerice o nemogućnosti sklapanja novih poslova za vrijeme procesa restrukturiranja", poručio je Mimica.
Marija Pejčinović Burić (HDZ) činjenicu da je Hrvatska otvorila sva pregovaračka poglavlja, a za zatvaranje preostalo još njih pet, smatra dobrim rezultatom, a pozdravila je i činjenicu da se intenzivno radi na izradi teksta pristupnog ugovora.
Nužnim smatra intenziviranje komunikacije prema građanima, "koji trebaju (na referendumu) potvrditi ovaj naš veliki posao", a osvrnula se i na nedavne ankete po kojima gotovo polovica simpatizera jedne od stranaka ne gleda pozitivno na pristupanje EU, pozivajući i stranke da se snažnije uključe u tu komunikacijsku strategiju.
Damira Kajina (IDS) zanima, pak, jesu li istiniti medijski napisi da Slovenija ponovno blokira neke od hrvatskih pregovaračkih poglavlja, što, ako je to istina, smatra još jednim "licemjernim" udarom na Hrvatsku, u ovom slučaju, kaže, zbog Ljubljanske banke.
"Da li je ta romansa između naše premijerke i premijera Pahora prestala", upitao je Kajin.
Boru Grubišića (HDSSB) zasmetalo je što Nacionalni odbor, kako navodi u izvješću, nije bio upoznat što je ispregovarano u čak 18 poglavlja.
"To znači da Nacionalni odbor nije informiran o čemu se pregovaralo, a kako će to onda znati građani", ikazao je Grubišić.
Predsjednik Sabora Luka Bebić u kratkom je obraćanju zastupnicima podsjetio da se danas obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
"U ime Sabora, podsjeća, kako je značajno da na pitanje nasilja nad ženama mislimo i izvan prigodnih događanja, jer se radi o problemu koji se ne odnosi samo na žene, nego i na cijelo društvo koje na putu cjelovite demokracije mora prepoznati činjenicu da nasilje ne samo da žene čini neravnopravnima, nego i da se krše njihova temeljna ljudska prava", poručio je.