Sve zemlje, bogate i siromašne, mogu učiniti više kako bi zdravstvenu skrb učinile dostupnu svima, piše ta UN-ova zdravstvena organizacija.
Inovativnim načinima prikupljanja novca i novim porezima države mogu prikupiti više novca za zdravstvenu skrb i povećati učinkovitost, piše u izvješću.
Indija bi primjerice porezom od 0,005 posto na novčane transakcije s inozemstvom mogla prikupiti 370 milijuna dolara godišnje.
Gabon je prikupio 30 milijuna dolara za zdravstvo u 2009. godini porezom od 1,5 posto tvrtkama na novčane doznake te 10-postotnim porezom operaterima mobilne telefonije.
Plaćanje zdravstvenih usluga ne smije osiromašivati pacijente i oni izravno iz svojih džepova ne bi smjeli za te usluge izdvajati više od 15 do 20 posto od ukupne svote koju država izdvaja za zdravstvo.
Međutim, u 33 države niskih i srednjih prihoda, pojedinci za zdravstvenu skrb plaćaju izravno više od 50 posto od ukupnog izdvajanja za zdravstvo.
"Nitko kome je zdravstvena usluga potrebna, bilo radi liječenja ili prevencije, ne smije zbog toga biti izložen financijskoj propasti", napisala je u uvodniku generalna direktorica WHO-a Margaret Chan.
WHO ističe da se od 20 do 40 posto izdvajanja za zdravstvo baca u vjetar, često kroz skupe, a nepotrebne lijekove, kroz neučinkovit bolnički sustav i loše korištenje radnog vremena zdravstvenog osoblja.
Bolje korištenje lijekova može uštedjeti do 5 posto izdvajanja za zdravstvo.
WHO nabraja 10 područja u kojima se mogu provesti promjene, a to uključuje smanjenje trošenja novca na nepotrebne lijekove i propisivanje generičkih lijekova kad god je to moguće.
Francuska je propisivanjem generičkih lijekova uštedjela 1,94 milijarde dolara u 2008. godini.