Istaknuo je kako su uvjeti za pridruživanje zahtjevni ali je cilj da članice Europske unije budu istinski promicatelji demokracije, mira i napretka na ovim prostorima.
Pohvalio je napore koje je HDZ svih ovih godina uložio kako bi Hrvatska postala ravnopravna članica EU-a, dodavši da je danas to zemlja u kojoj premijerka Jadranka Kosor kao predsjednica HDZ-a upravlja modernom i europskom strankom.
Hrvatska ima važnu ulogu u Europi, ocijenio je Martens, podsjetivši kako se nalazi oduvijek na "razmeđi" Istoka i Zapada, katoličanstva i pravoslavlja.
Hrvatska se mora suočiti s europskim zahtjevima, što znači maksimalno poraditi na poštivanju ljudskih i manjinskih prava, a sam njezin ulazak znači mirno rješavanje sporova, što je Hrvatska, kazao je, već i pokazala u vezi s graničnim sporovima. Posebno je pohvalio dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Hrvatsku, istaknuvši kako je time Hrvatska pokazala kojim putem želi ići.
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izrazio je uvjerenost da će pregovori biti završeni u prvoj polovici sljedeće godine. Sve što Hrvatska radi na putu ulaska u Europsku uniju, ne radi samo radi toga da bismo što prije postali ravnopravna članica te velike obitelji, već prije svega zbog sebe, kazao je Jandroković, dodavši kako Hrvatska istinski želi biti zemlja pravde i gospodarskog razvoja. Posebno važnim ocijenio je poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, istaknuvši kako je Hrvatska zemlja koja je spremna za borbu protiv korupcije i svih nezakonitosti, te da po tome prednjači u Europi.
Ne slažem se s onima koji kažu da je Hrvatska postala korumpirana zemlja, rekao je Jandroković, te naglasio kako je korupcija nasljeđe iz bivše Jugoslavije, istaknuvši kako se hrvatska vlada spremno bori protiv svih oblika nezakonitosti.
Ministar pravosuđa RH Dražen Bošnjaković ocijenio je kako je Hrvatska u pravosuđu stvorila dobar zakonski okvir, a sada predstoji proces njegova oživotvorenja, ustvrdivši da Hrvatska ima kapacitete za stvaranje neovisnog i nepristranog pravosuđa i da će taj cilj ostvariti.
Dodao je kako su u posljednjem izvješću Europske komisije prepoznati pomaci, koji su u tome području učinjeni u posljednih pet godina, ali kako preostaje još dosta posla na izgradnji modernog pravosuđa. Kazao je kako je na hrvatskim sudovima 2004. godine bilo 1,6 milijuna neriješenih predmeta, a danas ih ima oko 700.000, dodavši da postupci, nakon zakonskih izmjena, idu brže, a novi Zakon o kaznenom postupku, omogućava promptno vođenje postupaka, dok Državnom odvjetništvu i USKOK-u, daje snažne alate za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako pristupni pregovori Hrvatske s EU imaju učinke i na zbivanja u toj zemlji te da će "biti presretni da se BiH, na kraju ovoga desetljeća, nađe tamo gdje je danas Hrvatska".
Neki u BiH danas pokušavaju proširiti tezu da će mladi ljudi intenzivno napuštati zemlju, kada Hrvatska postane članica Europske unije, ali mi mislimo da Hrvatska postavlja standarde za sve zemlje u regiji, i da to treba prepoznati", rekao je Čović.
Ne vidim drugoga načina, za sve građane BiH, neovisno iz kojeg naroda dolaze, da svoj put prema Bruxellesu i ujedinjenoj Europi, vide bilo kojim drugim putem, nego preko Zagreba, poručio je Čović.
Ocijenio je kako je Hrvatska, s onim što radi u procesu pristupnih pregovora, napravila veliku korist za sve zemlje u regiji, koje se nadaju članstvu u EU, te da će političari u BiH to prepoznati. Istaknuo je kako vjeruje da će Hrvatska biti prostor preko kojega će BiH graditi svoj put prema EU.