FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Izvješće o napretku: politički kriteriji

Autor: svuk
BRUXELLES, 9. studenog 2010.(Hina) - Godišnje Izvješće o napretku koje je Europska komisija objavila u utorak daje iscrpan prikaz svega što je Hrvatska napravila u proteklih godinu dana u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te u pogledu sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

U dijelu koji se odnosi na političke kriterije, razmatra se ispunjavanje kopenhaških političkih kriterija, koji zahtijevaju stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštivanje i zaštitu manjina. Također se razmatraju regionalna suradnja, odnosi s ostalim zemljama iz procesa proširenja i susjednim zemljama članicama EU-a te ispunjavanje međunarodnih obveza, poput suradnje s Haškim sudom.

Komisija navodi da hrvatski parlament djeluje u skladu sa svojom ustavnom ulogom i da je vlada nastavila učinkovito djelovati. Predsjednički izbori su provedeni uredno i u skladu sa standardima OESS-a, ali se navodi da su potrebni napori na rješavanju otvorenih pitanja, poput učvršćivanja i usklađivanja zakonskog okvira, reformiranja izborne administracije i ažuriranja popisa birača.

U izvješću se navodi da je u području javne uprave postignut "ograničeni napredak" i da je "pravni temelj za izgradnju moderne i profesionalne državne službe još nepotpun".

Najveći dio političkih kriterija pokriven je poglavljem Pravosuđe i temeljna prava.

Komisija navodi da je nastavljena provedba reforme pravosuđa, "ali da se očekivani glavni rezultati reformskog procesa tek trebaju vidjeti". Ističe se da je postupak imenovanja Državnog sudbenog vijeća poboljšan, da je uveden novi sustav izbora sudaca i tužitelja, uključujući i školu za pravosudne dužnosnike. "Ipak, novi sustav još treba biti testiran u praksi", kaže Komisija.

Poboljšana je i učinkovitost pravosuđa smanjenjem broja neriješenih sudskih predmeta za 10 posto, a smanjen je i broj predmeta starijih od tri godine. "Međutim, zaostatak sudskih predmeta smanjen je nejednako na različitim sudovima i ukupni zaostatak je i dalje velik", kaže se u izvješću, te dodaje da "problemi s provedbom sudskih presuda ometaju učinkovit rad pravosudnog sustava".

U suđenju za ratne zločine bilježi se "uravnoteženiji pristup", uključujući više slučajeva u kojima su počinitelji Hrvati i pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Poduzete su mjere za zaštitu svjedoka.

"Međutim, nekažnjavanje ratnih zločina ostaje problem, posebice kada su žrtve etnički Srbi ili kada su osumnjičeni počinitelji pripadnici hrvatskih sigurnosnih snaga", kaže se u dokumentu.

"Općenito, reforma pravosuđa je nastavljena, ali su preostali značajni izazovi, posebice primjena objektivnih i transparentnih kriterija za imenovanje sudaca, tužitelja, smanjenja zaostalih sudskih predmeta, predugo trajanje postupaka i provedba sudskih odluka", navodi Komisija.

U borbi protiv korupcije Komisija bilježi napredak. "Postignut je napredak u borbi protiv korupcije. Provedba protukorupcijske strategije i akcijskog plana je nastavljena. Prihvaćen je poseban protukorupcijski program za poduzeća u državnom vlasništvu. Ukupna koordinacija protukorupcijskih napora je poboljšana", bilježi Komisija.

U području prevencije korupcije zabilježen je "ograničen napredak". "Uvedene su zakonske odredbe za depolitizaciju imenovanja nadzornih odbora u državnim poduzećima, ali te mjere još nisu operativne. Postoji ograničeni napredak u sprečavanju sukoba interesa, a zakonske sankcije ostaju slabe. Nema poboljšanja u provedbi zakona o pristupu informacijama. Ostaju nedostaci u financiranju političkih aktivnosti i izbornih kampanja, posebice u pogledu transparentnosti i neovisnog nadzora. Postoji nedostatan nadzor i nedostatak transparentnosti u provedbi ugovora o javnoj nabavi", kaže Komisija.

U zaključku, Komisija ističe da je "općenito postignut dobar napredak u borbi protiv korupcije, kojoj se posvećuje više pozornosti nego prije. Međutim, korupcija i dalje prevladava u mnogim područjima. Preostaje uspostaviti provedbenu bilancu učinkovitih istraga, progona i sudskih presuda, posebice za korupciju na visokoj razini. Moraju se pojačati preventivne mjere, poput poboljšanja transparentnosti u trošenju javnih sredstava".

Što se tiče slobode izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija, kaže se da je to zajamčeno hrvatskim zakonima i da se uglavnom poštuje. "Međutim, urednici i novinari i dalje izvještavaju o neprimjerenom političkom pritisku. Postignut je ograničen napredak u istragama prijetnji novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala sa značajnom iznimkom u slučaju ubojstva poznate osobe. Ostaje problem neovisnosti lokalnih medija. Hrvatska radio televizija i dalje je suočena s poteškoćama izbora menadžera nakon nekoliko neuspješnhih pokušaja Programskog vijeća da izabere novog ravnatelja HRT-a, što utječe na funkcioniranje HRT-a", kaže se u dokumentu.

U području zaštite manjina, navodi se da ima manje izvješća o etnički motiviranim napadima na pripadnike srpske manjine, da je poboljšana policijska istraga u takvim slučajevima. U dokumentu se kaže da se pripadnici srpske manjine suočavaju s poteškoćama zapošljavanja, posebice u ratom pogođenim područjima te i dalje ima diskriminacije u javnom sektoru na lokalnoj razini.

Zabilježen je napredak i u povratku izbjeglica i njihovu stambenom zbrinjavanju. "Međutim, izbjeglice i povratnici i dalje imaju mnogo problema. Nedostatak stambenog prostora ostaje glavna prepreka za održivi povratak".

"Općenito, položaj manjina u Hrvatskoj i dalje se poboljšava. Međutim, ostaju mnogi problemi za pripadnike srpske i romske manjine. Ostvaren je određeni napredak u povratku izbjeglica, ali se trebaju ubrzati napori na stambenom zbrinjavanju i osiguranju održivog povratka", kaže Komisija.

Što se tiče suradnje s Haškim sudom, Komisija ocjenjuje da je ona nastavljena. "Ostaje problem pristupa važnim dokumentima. Posebna radna skupina koju je formirala vlada treba nastaviti s radom kako bi locirala ili doznala sudbinu topničkih dokumenata koji nedostaju, a koje traži ured tužitelja ICTY-a".

"Hrvatska aktivno sudjeluje u regionalnoj suradnji, poboljšala je odnose sa susjedinim zemljama, iako ostaju otvorena pitanja, posebice rješavanje graničnih prijepora i povratka izbjeglica", zaključuje Komisija.

(Hina) xsv ymaš

An unhandled error has occurred. Reload 🗙