Knjige je objavila zagrebačka izdavačka kuća "Novi Liber" u svojoj biblioteci "Sa zrnom soli".
Ivica Đikić, jedan od autora knjige "Gotovina - stvarnost i mit", rekao je kako su tom knjigom željeli Antu Gotovinu smjestiti u realne okvire te ga prikazati kao čovjeka od 'krvi i mesa', a ne kao 'božanstvo' što su, kako je ustvrdio, pokušavali oni koji su ga obožavali ili kao 'monstruma', što su pokušavali oni koji ga nisu voljeli.
Istaknuo je kako Gotovina ima ogromne zasluge za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske.
"Neosporno je da je vodio osam oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske i da su te akcije s vojničkog stajališta bile izvedene vrlo efikasno", kazao je Đikić. No, dodao je kako je na najmanje njih tri 'pala mrlja' zbog zločina koji su se tijekom akcija dogodile te se zbog toga Gotovini sudi na Haaškom sudu.
"Mi u knjizi ne prejudiciramo ni njegovu nevinost ni njegovu krivnju", rekao je Ivica Đikić, napomenuvši kako u knjizi iznose Gotovinin život koji je zanimljiv.
Smatra da general Ante Gotovina nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja", koja je vrhunac njegove vojne karijere, postaje "nacionalni mit i ikona s kojom se u određenim trenucima jako puno manipuliralo u političke svrhe ili u svrhe privatnih interesa nekih od ljudi koji su njime manipulirali".
Predstavljajući Hedlovu knjigu "Glavaš - kronika jedne destrukcije" Davor Krile rekao je kako je 'pravi junak' te knjige Drago Hedl koji je 20 godina, "pod smrtnom prijetnjom, slagao mozaik Glavaševa destruktivna opusa". Napomenuvši kako knjiga nije dopunsko obrazloženje presude Branimiru Glavašu, Krile je ocijenio da je ona "dokumentirano svjedočanstvo o razmjerima monstruoznosti čovjekove prirode u poziciji apsolutne političke moći".
Posebno jezivim Davor Krile smatra one dijelove knjige koji se tiču osječkih građana srpske nacionalnosti koji su, kako je rekao, nakon ubojstava svojih najmilijih na Dravi i u Dubrovačkoj ulici godinama bili prisiljeni potiskivati svoju tugu i želju za pravdom iz straha za vlastite živote.
Autor Drago Hedl rekao je da je, kao sudionik toga vremena, knjigom nastojao pokazati "razmjere destrukcije koja je vladala na tom području i koja je cijeli grad držala za taoca".
Recenzentica Andrea Zlatar rekla je kako obje knjige opisuju i razotkrivaju način na koji se zadnjih 15 godina stvarao kolektivni imaginarij vezan uz Domovinski rat. Taj imaginarij (politički i javni) manipulira kolektivnim slikama i pokušava pokrenuti mehanizam kolektivne amnezije, kazala je Zlatar. Ocijenila je da autori obaju knjiga pokazuju kako ne žele pristati na kolektivnu amneziju.