"Sve dok u svijetu postoji nuklearno oružje, i mi moramo imati te sposobnosti, kao što NATO kaže", rekla je Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom.
Planovi o smanjivanju nuklearnog naoružanja moraju se temeljiti na reciprocitetu, dodala je njemačka kancelarka, čime je pokazala zaokret u njemačkoj politici po tom pitanju. Njemačka je dosad zagovarala smanjenje količine nuklearnog oružja u Europi, a kao argument je iznosila tvrdnju da će novi proturaketni štit omogućiti zemljama članicama NATO-a smanjenje nuklearnog arsenala.
Na ministarskom sastanku NATO-a tijekom ovog mjeseca Njemačka i Francuska su se razišle u mišljenju glede nuklearnog razoružanja, jer je Francuska inzistirala na tome da zadrži svoje nuklearno oružje, odbacivši ikakvu stranu intervenciju u svoju politiku.
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle tad je ocijenio da kontrola naoružanja i razoružanje moraju biti "zaštitni znaci našeg saveza". Njemačka ne posjeduje nuklearno oružje.
Rasmussen, koji je u tom sporu podupro francusko stajalište, u petak je izrazio uvjerenje da će se članice NATO-a na summitu NATO-a u studenom u Lisabonu uspjeti dogovoriti oko novog strateškog koncepta saveza.
"Vjerujem da će to obuhvatiti i proturaketnu obranu Europe, a uvjeren sam da ćemo postići pravu ravnotežu u strateškom konceptu", rekao je Rasmussen.
I Merkel i Rasmussen su pozdravili dolazak Medvedeva u Lisabon.
"Otvorenost te zemlje (Rusije) prema razgovorima o sustavu obrane od projektila je dobar znak", rekla je Merkel, ali i upozorila da očekivanja od sastanka NATO-Rusija ne smiju biti prevelika.
"Stvari su se dobro razvijale proteklu godinu dana, ali mislim da ne smijemo jedni od drugih tražiti previše, nego uživati u onome što smo zajedno postigli. Govorimo o partnerstvu", rekla je Merkel.
Ocijenivši kako se se odnosi između NATO-a i Rusije "jasno poboljšali" u odnosu na prošlu godinu, kad su bili zategnuti zbog rusko-gruzijskog sukoba 2008., Rasmussen je ocijenio kako "postoji cijeli niz područja u kojima bismo mogli imati široku suradnju" s Rusijom, spomenuvši kao primjere Afganistan, proturaketnu obranu i borbu protiv terorizma.
Rasmussen se tijekom konferencije za novinare jasno usprotivio objavi tisuća klasificiranih dokumenata o ratu u Iraku na internetskoj stranici WikiLeaks, kako su to najavili neki mediji. Glavni tajnik NATO-a ocijenio je da bi objava takvih informacija bila "vrijedna žaljenja" i da bi mogla imati ozbiljne posljedice po sigurnost osoba koje bi bile spomenute.
"Curenja takvih informacija mogu ugroziti živote vojnika i civila. Vrlo ozbiljno se odnosimo prema tom pitanju", rekao je Rasmussen.
WikiLeaks je u ponedjeljak objavio kako se sprema objaviti dokumente, ali nije naveo koje.
"Mogu jedino reći da će WikiLeaks vrlo skoro objaviti nešto", izjavio je na Islandu glasnogovornik WikiLeaksa Kristinn Hrafnsson, ali je u utorak osnivač WikiLeaksa Julian Assange opovrgnuo tvrdnje Pentagona o tome da namjerava objaviti dokumente o ratu u Iraku.
WikiLeaks, internetska stranica specijalizirana za obavještajne informacije, od osnutka 2006. objavila je brojne povjerljive dokumente koji su u grubom svjetlu prikazali ratove u Iraku i Afganistanu, otkrivajući činjenice o civilnim žrtvama i pretpostavljenim vezama između Pakistana i talibana.