U utorak štrajkaju radnici u rafinerijama nafte, aerodromsko osoblje, strojovođe, učitelji, poštari i zaštitari koji pune bankomate, a i studenti su organizirali burne prosvjede protiv nakane vlade da se u mirovinu umjesto sa 60 odsad ide sa 62 godine.
Stotine tisuća prosvjednika demonstriralo je diljem Francuske, i riječ je o dosad najmasovnijem i najupornijem protivljenju gospodarskim reformama igdje u Europi, a u cijeloj se Europi vlade muče kako da obuzdaju proračunski deficit i smanje dugove.
Najnoviji su prosvjedi jedan od posljednjih pokušaja sindikata da zaustave prihvaćanje spornog mirovinskog zakona koji je u rujnu potvrđen u Nacionalnoj skupštini, a ovaj bi tjedan o njemu trebao glasovati i Senat.
Očekuje se da će se nestašice goriva pojačati jer štrajk u rafinerijama traje već osmi dan, a vlasti strahuju od nove eskalacije nasilja pošto su u ponedjeljak zabilježeni sukobi manjih skupina radikalnih prosvjednika s policijom.
Premijer Francois Fillon izjavio je kako je vlada desnoga centra zabrinuta što prosvjedi prerastaju u nasilje.
Ministrica pravosuđa Michele Alliot-Marie rekla je za radio Europe 1 da se zasad ne može govoriti o krizi, ali je upozorila prosvjednike da "pravo na prosvjed ne znači pravo na razbijanje i uništavanje stvari".
Štrajk je počeo uzimati danak i u francuskome gospodarstvu, objavili su u utorak poslovni čelnici. Najbolnije se posljedice štrajka osjećaju u malim poduzećima koja se tek počinju oporavljati od globalne finacijske krize.
"Ovo je poziv u pomoć jer mi danas, nakon gospodarske krize koju smo pretrpjeli posljednje tri godine, nemamo načina da izdržimo i dugotrajne štrajkove", rekao je tza francuski radio Jean-Francois Roubaud, voditelj grupe koja predstavlja male i srednje poduzetnike. "Treba ga što prije završiti", dodao je.
Štrajk u utorak šesti je od lipnja kad je Sakozyjeva vlada sastavila sporni prijedlog mirovinske reforme. Prema anketama, većina Francuza sklona je općem štrajku po uzoru na 1995., kada je vlada u konačnici odustala od mirovinske reforme.
Francuski radnici oštro odbacuju prijedlog mirovinske reforme kojim se dobna granica za umirovljenje treba do 2018. godine podići sa 60 na 62 godine.
Predsjednik Sarkozy ne odustaje i tvrdi kako je to jedini način da godišnji manjak od 32 milijarde eura za mirovine ne bi narastao na 50 milijarda 2020.
Sarkozyjeva konzervativna stranka UMP zajedno sa saveznicima ima komotnu većinu u oba doma parlamenta i, kako ocjenjuju analitičari, prihvaćanje zakona može spriječiti samo predsjednikova osobna odluka, prenosi agencija dpa.
Sarkozy i ministar rada Eric Woerth napravili su neke ustupke sindikatima, osobito glede zaposlenih majki, ali su više puta naglasili da neće odustati od ključne točke reforme, postupnog povećanja minimalne dobi za umirovljenje.
Francuska ima jednu od najnižih dobi za umirovljenje u 27-članoj Europskoj uniji.