Gotovo tri tjedna nakon što su opći izbori provedeni Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) na svojim je internetskim stranicama u utorak objavilo utvrđene rezultate prebrojavanja glasova na koje se stranke mogu žaliti do kraja ovog tjedna i tražiti novo prebrojavanje.
Cijeli postupak mora biti okončan do 2. studenog kada po Izbornom zakonu SIP mora objaviti konačne, službene i potvrđene rezultate izbora.
Dok se to ne dogodi SIP neće objaviti ni raspored mandata osvojenih u zakonodavnim tijelima, no mediji u BiH u utorak prenose kako je sada sasvim izvjestan raspored snaga među političkim strankama.
Prema izračunu "Dnevnog avaza", SDP-u i SNSD-s pripast će po osam mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, koji ima 42 zastupnička mjesta. Nakon njih slijedi Stranka demokratske akcije (SDA) sa sedam mandata, dok će Srpska demokratska stranka (SDS) i nedavno utemeljeni Savez za bolju budućnost (SBB) medijskog tajkuna Fahrudina Radončića dobiti po četiri zastupnička mjesta.
Zanimljivo je da unatoč velikoj razlici u ukupnom broju dobivenih glasova neće biti značajne razlike u broju mandata koji su pripali najjačim hrvatskim strankama.
Tako HDZ BiH može računati na tri zastupnička mjesta, a koalicija HDZ 1990-HSP na dva.
Narodna stranka "Radom za boljitak" braće Lijanović dobila je jedan mandat kao i još tri manje stranke.
U apsolutnim brojkama pobjeda je na strani SNSD-a, za kojega je glasovalo 269 tisuća birača, za SDP njih 265, a za SDA oko 198 tisuća.
U hrvatskom biračkom tijelu najviše glasova, njih 112 tisuća, pripalo je HDZ-u BiH, dok je za koaliciju HDZ 1990-HSP glasovalo njih oko 50 tisuća.
U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH SDP će, s 28 mandata od mogućih 98, biti pojedinačno najjača stranka. Slijedit će SDA s 23 zastupnika te SBB sa 13.
HDZ BiH imat će 12 zastupnika, a koalicija HDZ 1990-HSP njih pet.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske, u kojoj ima 83 zastupnička mjesta, 37 je pripalo SNSD-u Milorada Dodika , SDS-u 18, Partiji demokratskog progresa (PDP) sedam itd.
Ovoga puta niti jedna stranka s hrvatskim predznakom nije dobila nijedno zastupničko mjesto u parlamentu RS, dok su u to tijelo ušla tri Bošnjaka i to iz SDP-a i SDA.
Hrvatske stranke potisnute su i u utrci za hrvatskog dopredsjednika RS. Tu je pobjedu odnio Emil Vlajki iz nedavno utemeljene Narodne demokratske stranke (NDS) dobivši šest tisuća i 100 glasova ispred Ivana Krndelja iz HSS-NHI koji je dobio 5487 glasova. Ivo Kamenjačević kao kandidat DZ BiH dobio je 4128 glasova.
Vlajki je prije rata bio profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu i tada se izjašnjavao kao Židov. Za ove izbore opredijelio se kao Hrvat. Poznat je po istupima u medijima u kojima opravdava srpsku nacionalističku politiku.
Političke stranke u BiH do sada nisu započele ozbiljnije pregovore o uspostavi koalicija koje bi mogle vladati zemljom u naredne četiri godine.
Brojne dosadašnje analize ukazivale su kako će, bude li ishod izbora kao što je sada, sve vrste koaliranja biti matematički moguće pa čak i takve u kojima bi pojedinačno najjače stranke ostale u oporbi.
Većina stranačkih lidera sugerirala je kako je najlogičnije da pregovore o koaliranju započnu SDP i SNSD kao pojedinačni izborni pobjednici na kojima je i najveća odgovornost za uspostavu izvršne vlasti .