Provincijal Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana Mandića Ivica Petanjek istaknuo je u pozdravnom govoru da je posebnost toga skupa u Rijeci, s obzirom na nekoliko dosad održanih znanstvenih skupova o kapucinskom redu, zastupljenost gotovo svih hrvatskih krajeva te nekih susjednih zemalja.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je doprinos kapucina u župnome i bolničkom pastoralnom radu te njihovu ulogu propovjednika unutar Crkve na području Hrvatske. Kapucini su važan dio povijesti Crkve u Hrvatskoj, rekao je Devčić, ističući prosvjetiteljske djelatnosti kapucina kao što su bibliografska i tiskarska.
Na skupu govorili i generalni definitor kapucinskog reda Jure Šarčević, glavni konzervator u Ministarstvu kulture Miljenko Domijan u ime ministra Bože Biškupića, predstavnici riječkoga Gradskog vijeća i Primorsko-goranske županije.
U uvodnom predavanju Emanuel Hoško predstavio je crkvene prilike u Rijeci u vrijeme dolaska kapucina. Istaknuo je ustrajnost kapucina u Rijeci da propovijedaju na hrvatskom jeziku od dolaska u ove krajeve unatoč pritiscima crkvenih vlasti da se propovijeda na latinskom. Spomenuo je i protureformacijsku aktivnost kapucina i njihove zasluge za jačanje katoličanstva na ovom području.
Na dvodnevnome skupu u dvadesetak izlaganja bit će riječi o povijesti kapucinskog samostana u Rijeci, povijesti kapucinskog reda u Hrvatskoj te općoj baštini kapucina.
Kapucinski red osnovan je 1528. godine. U Hrvatskoj su se prvi put pojavili 1610. godine u Rijeci, gdje su došli iz Štajerske, u današnjoj Austriji. Te je godine počela izgradnja riječkoga kapucinskog samostana. U Hrvatskoj trenutačno djeluje pedeset kapucina u osam samostana pod okriljem Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana Mandića.