"Urbano planiranje danas zahtijeva puno više vizije i pažnje posvećene rizicima od prirodnih katastrofa", poručila je Margareta Wahlstrom.
Prema njezinim riječima, poslovne i međunarodne financijske institucije također bi se trebale pridružiti naporima u sprečavanju katastrofa i ublažavanju posljedica oluja, poplava i potresa.
"Loše izgrađene kuće, škole i bolnice na poplavnim područjima, iznad seizmičkih rasjeda i uzduž lako urušivih padina izlažu milijune ljudi katastrofama koje se mogu izbjeći", pojasnila je Wahlstrom, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona zadužena za pitanje prirodnih katastrofa.
Upozorila je da je globalno zatopljenje krivo za sve veći broj prirodnih katastrofa koje pogađaju svijet. Od siječnja do kraja rujna, istaknula je, svijet je pogodilo 235 prirodnih katastrofa, pri čemu je 256 milijuna ljudi bilo zahvaćeno katastrofama, a 236.000 ih je izgubilo živote.
Sa širenjem gradova, posebice uz obalna područja i u blizini planinskih lanaca, povećava se mogućnost izbijanja prirodnih katastrofa. Naime, do 2030. godine, oko 60 posto svjetskog stanovništva živjet će u urbanim područjima, mnogi u bjedom pretrpanim 'slamovima'.
Wahlstrom je podsjetila na ovogodišnje potrese na Haitiju, Čileu i Novom Zelandu kao primjere kako pomno planiranje i stroge uredbe o izgradnji zgrada mogu spasiti živote i smanjiti uništenja bolnica i škola.
U Čileu je potres jačine 8,8 po Richteru ubio jednu na 595 osoba pogođenih tom prirodnom pojavom, dok je potres u Haitiju, 500 puta slabiji, ubio jednu na 15 osoba. U potresu koji je pogodio novozelandski Christchurch, zahvaljajući strogoj regulativi glede izgradnje i širenja grada, nitko nije poginuo.