Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju ove godine realno porastao za 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2005., u drugom je tromjesečju zabilježen rast od 3,6 posto, a u trećem 4,7 posto.
Potrošačke su cijene u studenom na godišnjoj razini porasle za 2,5 posto, a u godišnjem prosjeku, odnosno razdoblju od prosinca 2005. do studenog 2006., u odnosu na isto razdoblje godinu prije za 3,3 posto.
Trend rasta industrijske proizvodnje prisutan je i u ovoj godini i u razdoblju od siječnja do studenog ove godine porasla je za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, taj je rast nešto sporiji nego lani kada je u istom razdoblju zabilježen rast industrijske proizvodnje od 5,2 posto u odnosu na jedanaest mjeseci 2004.
Pozitivne se tendencije bilježe i u građevinarstvu - fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištu, u rujnu je bio 4,7 posto veći u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što je četrnaesti mjesec za redom u kojem se bilježi rast fizičkog obujma građevinskih radova.
Iako su fizički pokazatelji u turizmu rasli upola sporijom dinamikom nego lani, odnosno po stopi nešto više od 3 posto, u prvih jedanaest mjeseci 2006. bilježi se rekordnih 52,6 milijuna noćenja, te 10,2 milijuna dolazaka.
Procjenjuje se će se devizni prihod od turizma ove godine kretati na razini od oko 6,3 milijarde eura.
Blagi rast na godišnjoj razini bilježi se i u broju zaposlenih, a unatoč blagom padu broja nezaposlenih Hrvatska još uvijek ima više od 290 tisuća nezaposlenih.
Potkraj studenog na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 292.269 nezaposlenih, što je 4,3 posto, ili 13.264 osobe manje nego li u studenom 2005.
Stopa registrirane nezaposlenosti krajem studenog je iznosila je 16,9 posto, što je za 0,9 postotnih bodova niže nego u studenom prošle godine.
Zaposlenih je pak krajem studenog ove godine bilo 1.434.266 što je u odnosu na studeni prošle godine povećanje za 1,82 posto, ili za 25.678 osoba.
Hrvatska u razdoblju od siječnja do kraja studenog ove godine bilježi višu stopu rasta izvoza od uvoza, no unatoč tomu uvoz je i dalje dvostruko veći od izvoza.
U prvih jedanaest mjeseci ove godine hrvatski je izvoz iznosio 9,3 milijarde američkih dolara, što je 17,2 posto više nego li u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno rastao po stopi od 15,1 posto i iznosio je 19,6 milijardi dolara.
Deficit u robnoj razmjeni tako je premašio 10 milijardi dolara i porastao je za gotovo 13 posto u odnosu na jedanaest mjeseci lani, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 47,4 posto.
Već nekoliko godina problem hrvatskog gospodarstva je i visoka razina i stalna tendencija rasta inozemnog duga.
Iako je država i u ovoj godini nastavila orijentaciju zaduživanja na domaćem tržištu i smanjila svoj vanjsku dug za oko 400 milijuna eura, ukupan je inozemni dug od početka ove godine do kraja rujna porastao za oko 1,5 milijardi eura i premašio iznos od 27 milijardi eura.
Prema posljednjim procjenama Hrvatske narodne banke, inozemni bi dug na kraju ove godine mogao iznositi 28,7 milijardi eura, što je 12 posto više nego godinu prije.
Tako bi se i udio vanjskog duga u BDP-u s prošlogodišnjih 82,5 posto mogao povećati na oko 85 posto, a središnja banka procjenjuje i da bi deficit tekućeg računa platne bilance u 2006. mogao premašiti 8 posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.
U ovoj se godini bilježi i visoka stopa rasta plasmana banaka od 23,5 posto, a kako bi destimulirala porast plasmana, te utjecala na zaustavljanje ili usporavanje rasta vanjskog duga Hrvatska je narodna banka krajem ove godine donijela odluku prema kojoj plasmani banaka u 2007. mogu rasti po stopi od 12 posto.
Na svaki rat plasmana iznad dopuštene stope banke će biti obvezne upisati blagajničke plasmane po stopi od 50 posto, a odluka se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2007.