Prihodi od privatizacije iznosili su u 2006. 131 milijardu dinara (1,66 milijardi eura), devizne rezerve porasle su na 12,4 milijardi dolara a broj novoosnovanih poduzeća dosegnuo je 20.500.
Najveća inozemna investicija srpskih poduzeća bila je ona Telekom Srbije, koji je ja 646 milijuna eura kupio bosanski Telekom Srpske.
Među najveće ovogodišnje privatizacijske poslove ubraja se prodaja mobilnog operatera Mobi 63 norveškom Telenoru za 1,5 milijardi eura. Slijedi prodaja licence za uspostavu treće mreže za mobilnu telefoniju Telekom Austriji za 320 milijuna eura te prodaja farmaceutske kompanije Hemofarm njemačkoj Stadi za 475 milijuna eura i transakcija u okviru koje je Nacionalna banka Grčke za 385 milijuna eura postala vlasnicom Vojvođanske banke.
U 2006. Srbija je u Bukureštu potpisala sporazum o pristupu CEFTA-i. Nadalje, s ruskim plinskim monopolistom Gazpromom potpisano je pismo namjere o gradnji 400 kilometara dugog plinovoda kroz Srbiju. Beograd je s Moskvom potpisao i sporazum o slobodnoj trgovini koji bi ruska Duma trebala ratificirati u proljeće 2007.
U sektoru infrastrukture austrijski koncern Alpine-Mayreder i njegov većinski španjolski vlasnik FCC dobili su posao gradnje i upravljanja autocestom koja će se protezati od graničnog prijelaza s Mađarskom Horhoš do srpske Požege, vrijedan 1,1 milijardu eura.
Srpska je pak željeznica od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobila zajam od 60 milijuna eura za nabavu 1.100 teretnih vagona. Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Beogradu zajam vrijedan više od 80 milijuna eura za gradnju važnog paneuropskog prometnog koridora X kroz Srbiju.