Istraživanje je provedeno tijekom prosinca, a u njemu je sudjelovalo više od tisuću posloprimaca i preko 100 poslodavaca.
Prema objavljenim rezultatima, 13 posto anketiranih je potvrdilo da su izostali s posla pod izlikom bolovanja iako su bili zdravi, a prosječno trajanje lažnog bolovanja je četiri dana.
Najčešći razlozi izostanku s posla pod izlikom bolovanja su iscrpljenost (48 posto ispitanika), stres (38 posto), obiteljske obveze (14 posto), razgovor za posao (13 posto), produženi vikend (10 posto), putovanje (osam posto), bolest člana obitelji (šest posto).
U većini jednodnevnih bolovanja zaposlenici kao razloge navode mučninu, glavobolju, virozu, povišenu temperaturu i sl.
Gotovo dvije trećine (65 posto) ispitanih poslodavaca susrelo se s odlaskom svojih zaposlenika na bolovanje u trajanju od jednog dana.
Istraživanje je također pokazalo kako poslodavci smatraju da zaposlenici češće odlaze na lažna bolovanja, a prema mišljenju poslodavaca, prosječno je 25 posto bolovanja lažno.
Više od polovice, 51 posto anketiranih poslodavaca otkrilo je da su njihovi zaposlenici lagali o razlogu izostanka s posla.
Većina zaposlenika koji su otkriveni dobiju opomenu, ali postoji i mogućnost otkaza - ovisno o situaciji, 13 posto poslodavaca otpustilo je zaposlenika, 16 posto ih je smanjilo plaću u vrijednosti izostanka, a 74 posto ih je opomenulo zaposlenika, pokazuju rezultati istraživanja.
Istraživanje je također pokazalo da na lažna bolovanja češće odlaze zaposlenici koji imaju manje od 18 dana godišnjeg odmora, od onih koji imaju više od 21 dana, da ih češće koriste zaposleni s manjim primanjima, a najmanje oni s plaćom većom od 10 tisuća kuna, te da su češće su na lažnom bolovanju osobe sa završenom srednjom školom od osoba sa fakultetom ili akademijom.
Najviše lažnih bolovanja, prema rezultatima istraživanja, bilo je u Istri i Primorju, gdje je 19 posto anketiranih zaposlenika bilo na bolovanju kada su bili zdravi. Slijedi Zagreb i okolica gdje je 16 posto zaposlenika bilo na lažnom bolovanju, a najmanje lažnih bolovanja, sedam posto, bilo je u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.