HINA - Financijski servis
Hrvatska udruga banaka (HUB) ocijenila je danas da je odluka Hrvatske narodne banke o upisivanju blagajničkih zapisa, ako rast kredita bude veći od 12 posto, na štetu gospodarskog razvoja.
U zemlji u kojoj su izravna inozemna ulaganja mala, a drugi domaći, osim bankarskih, izvori financiranja zanemarivi, ograničiti rast plasmana banaka namijenjenih posrednom i neposrednom rastu gospodarske aktivnosti, znači stagnaciju cjelokupnog razvoja u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju HUB-a.
Iz HUB-a napominju da najnovija odluka HNB-a još nije objavljen, te da ne znaju da li ta mjera "možda 'olakšava' ili ukida neke druge mjere" pa je u potpunosti ne mogu ni ocijeniti.
"Međutim, ukoliko je ovo samo dodatna u nizu administrativnih mjera, onda donošenjem novog nameta bankama u Hrvatskoj, HNB na najgori mogući način upućuje novogodišnju čestitku svima onima koji su se nadali većem gospodarskom rastu u 2007.", navode iz HUB-a i podsjećaju na jučerašnji govor predsjednika Stjepana Mesića da je potrebno raditi na "realnom gospodarskom rastu od 7 ili 8 posto".
Iz HUB-a naglašavaju i da nije u redu kao razlog mjerama HNB-a navoditi težnju smanjivanja vanjskog zaduživanja, a da se ne vodi računa o stvarnom generatoru tog zaduživanja.
"Jer, ako banke u Hrvatskoj ne budu mogle osigurati izvore financiranja našim poduzećima, ta ista poduzeća će se izravno zaduživati kod banaka u inozemstvu i time dodatno opteretiti postojeće vanjsko zaduženje, kao i stvarati profit nekome drugome", ističu iz HUB-a i navode da će "ograničavanje, točnije otežavanje ostvarivanja dobiti domaćih banaka" značiti i manje uplate u državni proračun na ime poreza na dobit.
Iz HUB-a ističu da su banke samo posrednik, a ne stvarni generator vanjskog zaduživanja, da je "potražnja triju sektora - države, gospodarstva i stanovništva ono što de facto generira vanjsko zaduživanje".
"Nažalost, svi smo svjesni, a u konačnici i sam guverner je to priznao, da monetarna politika više nema velikih opcija spriječiti negativne utjecaje na rast inozemnog duga i deficita bilance plaćanja, jer njezine mjere udaraju prvenstveno na bankovni sustav, a drugi čimbenici kreiranja ekonomske politike trebaju odigrati svoju ulogu za što se baš i ne primjećuje interes. Kada se tome pridoda činjenica da ulazimo u izbornu godinu, jasno je da se s fiskalne strane ne mogu očekivati dramatičniji koraci", kažu u HUB-u.
Izražavaju i uvjerenje da će se najnovija, kao i odluka o graničnoj obveznoj pričuvi "naći među propisima s vrlo ozbiljnim primjedbama poslovnog okruženja", te da će ih "specijalna jednica za Hitrorez staviti na popis za rezanje".
"A u 2007. očekujemo i zakon o analizi učinka promjene propisa, koji bi trebao osigurati da se nikakav novi propis (zakon, podzakonski akt) više ne smije donijeti bez provedene analize prema smjernicama EU, tako da će se još prije donošenja kvantitativno utvrditi sve koristi i mane propisa, npr. kako granična obvezna pričuva zapravo povećava inozemni dug", zaključuje se u priopćenju HUB-a.