S tugom sam primio vijest da nas je napustila ugledna hrvatska povjesničarka umjetnosti, stoji u brzojavu ministra Biškupića te se dodaje kako je gospođa Lelja Dobronić bila neumorna istraživačica hrvatske prošlosti koja je svoj život posvetila prošlosti Zagreba, njegove uže i šire okolice.
Lelja Dobronić hrvatskoj je kulturi podarila dvadesetak knjiga i na desetke izvanrednih znanstvenih radova o prošlosti Zagreba i Hrvatske koji su postali nezaobilazan priručnik stručnjacima. Zagreb i njegova okolica bili su i ostali njezino vrelo i nadahnuće. Na temelju povijesnih izvora i sustavnih arhivskih istraživanja Lelja Dobronić je pratila nastanak i razvoj poznatih lokaliteta skrivenih u arhivskim spisima ili pod zemljom, a zatim je sustavnom obradom otkrivala mistiku srednjeg vijeka, otkrivajući povijest malih mjesta i malih ljudi istovremeno dajući sliku života ondašnjih vremena, navodi ministar u brzojavu sućuti obitelji Lelje Dobronić.
Svojom iznimnim znanstvenim doprinosom, pedagoškim radom i komunikacijom s publikom, ali iznad svega svojom osobnošću, obilježila je institucije u kojima je radila, počevši od Gliptoteke, Muzeja grada Zagreba, Regionalnog muzeja za zaštitu spomenika kulture, Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, te Hrvatskog povijesnog muzeja.
Dobitnica niza nagrada i priznanja, među kojima su i Nagrada Grada Zagreba i "Pavao Riter Vitezović" za životno djelo, zadužila nas je svojim radom i neiscrpnom energijom - jer iako danas više nije s nama, njezin rad zrači posebnom toplinom i vodi nove mlade stručnjake u obilazak istih, ali ipak drukčijih vremena, stoji u brzojavu sućuti koji je ministar Biškupić, u ime Ministarstva kulture i svoje osobno, uputio obitelji Lelje Dobronić.