SIJEČANJ
16. siječnja - Hrvatskom povjesničaru i leksikografu Trpimiru Macanu na svečanosti u Leksikografskom zavodu "Miroslava Krleže" u prigodi odlaska u mirovinu uručen tematski broj "Kola", časopisa Matice hrvatske, posvećena njemu u čast. U tematskom broju časopisa objavljena je bibliografija Trpimira Macana, njegov tekst kako nastaje enciklopedija, te prosudbeni tekstovi hrvatskih povjesničara.
18. siječnja - Predstavljena knjiga "U potrazi za identitetom - Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa" priređivača Josipa Balobana. Knjiga je rezultat dvaju projekata koje je skupina mlađih znanstvenika, teologa, sociologa i psihologa preko zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) provodila od 2000. do 2002., te od 2002. do 2005., pod nazivom "Europsko istraživanje vrednota" te "Komparativna europska studija vrednota: Hrvatska i Europa" uz financijsku potporu Ministarstva znanosti. Knjigu (343 str.) zasebno na hrvatskom i engleskom jeziku, objavio je zagrebački izdavač "Golden marketing - Tehnička knjiga".
25. siječnja - Knjiga Vesne Ivanović "Hrvati u bosanskohercegovačkom društvu - Ljudi, krajolici, vremena", predstavljena u Zagrebu, znanstvena je interpretacija demografske i povijesne slike o Hrvatima u BiH u usporedbi s drugim dvama narodima - Bošnjacima i Srbima. Monografiju je objavio zagrebački nakladnik "Tipex", a suizdavači su Zavod za hrvatsku povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Sarajevo, uz potporu ministarstava kulture te znanosti, obrazovanja i športa Hrvatske.
26. siječnja - Predstavljena knjiga "Hrvatska od 7. stoljeća do Vijeća Europe" Ivana Jurišića, kojom je obuhvaćena hrvatska povijest od njenih začetaka do danas. Recenzent Dragutin Pavličević ocijenio knjigu jednim od rijetkih pregleda hrvatske povijesti od samih početaka do danas i ustvrdio da će je moći koristiti već i učenici od 4. razreda osnovne škole.
VELJAČA
15. veljače - Predstavljena knjiga "Ive Mihovilović: Spectator" autora Aleksandra Vojinovića, životopis jednoga od najpoznatijih hrvatskih novinara. Knjigu je objavila zagrebačka izdavačka kuća "Profil" u biblioteci Biografije i dnevnici.
15. veljače - Predstavljen prvi svezak "Enciklopedije gljiva" zagrebačkoga sveučilišnog profesora Romana Božca. Recenzent i profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stjepan Mužic ocijenio prvi svezak enciklopedije koju je objavila Školska knjiga jedinstvenim pothvatom u nas, koji se može usporediti s jednom ili dvije slične edicije u svijetu. Prvi svezak obuhvaća malo više od trećine svih vrsta gljiva koje će imati cijela Enciklopedija.
27. veljače - Četiri romana akademika Nedjeljka Fabrija, koji čine jedan od stožernih romanesknih opusa hrvatske književnosti - "Vježbanje života", "Berenikina kosa", "Triemeron" i "Smrt Vronskog", objavljeni su u izdanju zagrebačkoga "Profila". Izdavanje Fabrijevih izabranih romana prvo je objavljivanje njegovih izabranih djela, a Profil kani objaviti i njegove izabrane eseje.
OŽUJAK
10. ožujka - Predstavljen deseti broj časopisa Europski glasnik u kojem su objavljeni radovi domaćih i stranih stručnjaka o pitanjima totalitarizma medija, izgledima za umjetnost, islamu i polemički dossier o psihoanalizi. Nakladnik časopisa je Hrvatsko društvo pisaca.
14. ožujka - Predstavljena je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu knjiga Vladimira Lončarevića "Književnost i hrvatski katolički pokret". Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Alfa.
17. ožujka - Četiri sveska Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca u kojem su obrađena prva dva slova abecede predstavljeni u Vukovaru. Izdavanje Leksikona pokrenuli su vukovarski ogranak Matice hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatsko akademsko društvo u Subotici i Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu.
20. ožujka - Objavljena knjiga sveučilišnoga profesora Petra Korunića "Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet" u kojoj razmatra izgradnju i razvoj moderne hrvatske nacije.
Knjiga je (456 str.), podijeljenu u tri dijela - Fenomen nacije i nacionalizma, Fenomen identiteta te tipovi društvenih i nacionalnih identiteta u Hrvatskoj u 19. stoljeću.
28. ožujka - Roman književnika Ivana Aralice "Sunce" predstavljen u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. U romanu koji je objavila splitska nakladna kuća Verbum riječ je o boravku u jednom dječjem lječilištu na Čiovu gdje je autor bio okružen pažnjom, ljubavlju i dobrotom jedne časne sestre. To je istodobno i roman o ljudskom odrastanju, plemenitosti, dobroti i požrtvovnosti drugih koji nas osvajaju i oblikuju.
TRAVANJ
13. travnja - Troknjižje "Povijest hrvatske književnosti" akademika Miroslava Šicela - "Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750.-1881.)", "Realizam" i "Moderna" predstavljeno u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Knjige "Povijest hrvatske književnosti" objavila je zagrebačka naklada Ljevak.
SVIBANJ
2. svibnja - Knjige Adolfa Polegubića "Povratak, integracija ili asimilacija - razgovori o hrvatskoj dijaspori" i "Boja plavetnila - Frankfurtski fragmenti" predstavljene su na Tribinama grada Zagreba. Knjiga "Povratak, integracija ili asimilacija - razgovori o hrvatskoj dijaspori" sadrži petnaest razgovora koje je Polegubić vodio od 2002. do 2005., kao glavni urednik mjesečnika hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj "Živa zajednica", a među sugovornicima bili su mu nadbiskupi, biskupi, svećenici, demografi, znanstvenici, jezikoslovci i pravnici, kojima je pomalo provokativno postavljao pitanja kako bi od njih dobio što konkretnije odgovore o životu i djelovanju Hrvata u inozemstvu. Izdavač knjige "Povratak, integracija ili asimilacija - razgovori o hrvatskoj dijaspori"" je Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni, 2006., a "Boja plavetnila - Frankfurtski fragmenti" objavio HKD sv. Jeronima iz Zagreba.
4. svibnja - Knjigu povjesničara Josipa Jurčevića "Crna knjiga komunizma - Zločini jugoslavenskih komunista u Hrvatskoj 1945." objavili su nakladnici Počasni bleiburški vod iz Zagreba, bečki Institutum Historicum Kroaticum, Croatian Herald iz Melbournea i zagrebačko Dokumentacijsko informacijsko središte. Knjižica u tri poglavlja govori povijesnim okolnostima zločina, bleiburškoj tragediji i Križnom put 1945. te posljedicama tih tragedija za hrvatski narod.
5. svibnja - Rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina primio je povjesničara akademika Luju Margetića povodom izlaska iz tiska prve iz niza knjiga nastalih od autorova rukopisa "Srednjovjekovni zakoni i opći akti na Kvarneru". Rukopis premašuje 1000 autorskih kartica u kojima Margetić objedinjuje svoja istraživanja četiri stoljeća pravne povijesti toga kraja. Predviđeno je da izađe četiri ili pet knjiga u izdanju riječke izdavačke kuće "Adamić" i Zavoda za kaznene znanosti Mošćenice Pravnoga fakulteta u Rijeci.
9. svibnja 2006. - Roman književnice Nevenke Nekić "Hobotnica - Kratki roman bez ključa" (128 str.) predstavljen je danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu. Idealist Eugen Horvat koji se kreće na rubu života, profesor je filozofije na jednoj zagrebačkoj gimnaziji, a njegov ratni sudrug Štef Kokotić bio prijeratni raznosač peciva, koji se u poratnom razdoblju vrlo dobro snalazi zarađujući novac.
11. svibnja 2006. - Prvih deset knjiga biblioteke "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" koje izlaze u nakladi Ogranka Matice hrvatske Sarajevo i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Sarajeva predstavljeno u Zagrebu. Predstavljene su knjige Mirka Marjanovića, "Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas", Marka Dragića, "Hrvatska usmena književnost BiH: proza, drama i mikrostrukture" i "Hrvatska usmena književnost BiH: lirika, epika, retorika", Ive Pranjkovića "Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća", Šimuna Muse "Hrvatska književnost BiH u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća", Miloša Okuke "Hrvatska književnost BiH koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeća", tri knjige Nikole Šopa što ih je priredio Branimir Donat "Pjesme, drame", "Proze" i "Pisma" te knjiga Rajka Glibe "Hrvatska književnost BiH u XX. stoljeću".
19. svibnja - Predstavljen Zbornik radova sa znastvenog skupa "Hrvatska politika XX. stoljeća". U zbornik (491 str.), koji je objavila Matica hrvatska uvršteno je dvadeset referata hrvatskih povjesničara koji analiziraju hrvatsku politiku 20. stoljeća. Taj znanstveni skup održan je potkraj travnja 2004. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
22. svibnja - Hrvatsko filološko društvo u svojoj biblioteci Književna smotra objavilo je knjigu njemačkog slavista Reinharda Lauera "Okviri hrvatske književnosti - Kroatističke studije". Knjiga problematizira različite aspekte hrvatskoga književnog života od ilirizma do naših dana. đ
24. svibnja - Predstavljene tri knjige Irene Vrkljan "Sabrane pjesme" i "Sabrane proze I. i II."
30. svibnja - Knjiga novinara Josipa Jovića "Lijepa naša kolonijo", objavljena u vlastitoj nakladi, predstavljena je večeras u Novinarskom domu u Zagrebu. Autor u knjizi piše o onima koji i kako vladaju svijetom, onima koji i kako vladaju Hrvatskom, a u trećem poglavlju objavljen prilog o autoru kao žrtvi podaničke politike.
LIPANJ
1. lipnja - Predstavljena knjiga Zlatka Matijevića "Lučonoše ili herostrati? - Prilozi poznavanju crkveno-nacionalne povijesti Hrvata početkom XX. stoljeća" kojom se prekida dosadašnja šutnja o važnomu segmentu hrvatske povijesti u prva tri desetljeća prošloga stoljeća. Knjiga je skup autorovih rasprava i priloga o Hrvatskomu katoličkom pokretu u razdoblju od 1913. do 1929. te o djelovanju njegova seniorata, odnosno političkoga dijela pokreta - Hrvatske pučke stranke. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Erasmus.
5. lipnja - Knjiga "Vrijeme krivokletika", autora Miroslava Tuđmana, dokumentarno je i znanstveno istraživanje suvremene hrvatske povijesti, a povod njezina nastanka su iskazi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića izrečeni u statusu donedavno zaštićenog svjedoka Haaškoga suda. Knjiga analitično, znanstveno i dokumentarno pobija krimen nametnut Hrvatskoj da je vršila agresiju na BiH kako bi ju razbila i dio sebi pripojila. Knjige je objavila zagrebačka "Detecta".
8. lipnja - Uručene nagrade Matice hrvatske - nagrada za književnost i umjetnost "August Šenoa" književniku Slobodanu Novaku, nagrada za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš" književnom kritičaru Danielu Načinoviću te nagrada za najbolje objavljeno djelo ogranaka MH "Ivan Kukuljević Sakcinski" Zvonimiru Bartoliću.
8. lipnja - Drugo prošireno izdanje sabranih spisa Bruna Bušića "Jedino Hrvatska", objavljeno u tri sveska predstavljeno je u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Drugo izdanje sabranih spisa "Jedini Hrvatska" objavili su mostarski nakladnik Fram-Ziral, Zaklada Ante Bruno Bušić i Hrvatski informativni centar iz Zagreba. Prvo izdanje knjige "Jedino Hrvatska" objavio je 1983. hrvatski emigrantski nakladnik Ziral, a knjigu je uredio fra Dionizije Lasić.
10. lipnja - Glavna skupština Matice hrvatske u Varaždinu većinom glasova na još jedan četverogodišnji mandat za predsjednika Matice izabrala Igora Zidića. Za potpredsjednike Matice hrvatske izabrani su dosadašnji dopredsjednici Stjepan Sučić, Tonko Maroević i Vlaho Bogišić. Za glavnoga tajnika Zorislav Lukić, gospodarskog tajnika Damir Zorić i književnog tajnika Ante Stamać
14. lipnja - Hrvatski prijevod knjige poljskoga povjesničara Antonija Cetnarowicza "Narodni preporod u Dalmaciji - Od slavenstva prema modernoj hrvatskoj i srpskoj nacionalnoj ideji" predstavljen je u palači Matice hrvatske u Zagrebu. Autor u 29 poglavlja piše o političkom stanju, društvenim i jezično-etničkim odnosima, nacionalnom buđenju, problemima ujedinjenja s Hrvatskom i Slavonijom, o Dalmaciji u Garibaldijevim, mađarskim i poljskim planovima, organiziranju Narodne stranke, krizi ideologije slavenstva, početcima oblikovanja moderne hrvatske i srpske ideje, rascjepu u Narodnoj stranci, borbama za jezik, narodnom pokretu prema ustanku u BiH, te raspadu Narodne i stvaranju Srpske stranke.
19. lipnja - Predstavljeno dvosveščano izdanje Zagrebački leksikon u nakladi Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže" i izdavačke kuće "Masmedije". Urednici Leksikona su povjesničar umjetnosti Josip Bilić i teatrolog Hrvoje Ivanković, a radilo ga je 136 suradnika. Taj projekt, namijenjen običnim znatiželjnicima i stručnjacima, na predstavljanju je nazvan "zagrebačkim sveznadarom". Dva sveska Leksikona sadrže 1400 stranica u boji, 2200 ilustracija, fotografija, tablica, karata i crteža.
23. lipnja - Objavljen "Rječnik bračkih čakavskih govora" akademika Petra Šimunovića jedan je od najopsežnijih dijalekatskih rječnika u slavenskoj dijalektologiji. Rječnik na 750 stranica dvostupačnoga teksta, enciklopedijskoga formata sadrži oko 30 000 riječi i izričaja. Rječnik je izrađivan petnaestak godina, a na rubnoj crti Slavije (Hrvatske) i Romanije te zbog tih rubnih dodira ima jezičnu vrijednost u prvom redu za hrvatsku (i slavensku) dijalektologiju i za stari romanski jezik koji je bio u prožimanju sa čakavskim". "Rječnik bračkih čakavskih govora" objavio je supetarski nakladnik "Brevijar".
29. lipnja - Po 41. put dodjeljene Vjesnikove nagrade za postignuća u umjetnosti. Nagradu za književnost "Ivan Goran Kovačić" dobile su Dubravka Oraić Tolić za knjigu "Muška moderna i ženska postmoderna" i Ivana Sajko za knjigu "Rio bar", za likovnu umjetnost "Josip Račić" dobila je Vlasta Žanić za performans "Prelaženje", za glazbenu umjetnost "Josip Štolcer Slavenski" skladateljica Olja Jelacki za skladbu "Leptiri", za kazališnu umjetnost "Dubravko Dujšin" dramski umjetnik Sreten Mokrović te nagradu za filmsku umjetnost "Krešo Golik" filmski redatelj i scenarist Zvonimir Berković za cjelokupni opus.
SRPANJ
6. srpnja - Matica hrvatska objavila je drugo, prošireno i dopunjeno, ilustrirano izdanje "Povijesti knjige" bibliologa Aleksandra Stipčevića, djela koje pruža uvid u nastanak i razvoj knjižničarstva, knjige i tiskarstva, temeljaca kulture i civilizacije. Knjiga je prvi put objavljena prije dvadeset godina. "Povijest knjige" (847 str.) je u međuvremenu na albanskom objavljena u dva izdanja te tiskana na arapskom i perzijskom jeziku.
7. srpnja - Predstavljen osmi svezak Hrvatske opće enciklopedije Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", od slova O do Pre. Do kraja tog kapitalnog leksikografskoga projekta, koji je Zavod započeo 1996., ostala su još tri sveska.
13. srpnja - Predstavljena Izabrana djela, romani i knjige pjesama, Anđelka Vuletića koje su objavili Naklada Jurčić i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak". Riječ je o romanima "Gorko sunce", "Deveto čudo na istoku", "Sarajevo, a zalazi sunce" i "Dan hapšenja Vile Vukasa", te knjigama poezije "Tajna večera" i "Križaljka za čitanje sudbine".
13. srpnja - Leksikografski zavod "Miroslava Krleže" objavio nakon gotovo dva desetljeća obnovljeno, sedmo, izdanje "Atlasa svijeta" (867 str.) koje je nastalo u cijelosti primjenom suvremene kartografske računalne tehnike. Prošlo izdanje pojavilo se 1988., u osvit krupnih političkih promjena, a budući da se većina tih promjena dogodila u Europi. Enciklopedijski prikaz obuhvaća oko 27.000 redaka teksta i dvjestotinjak tablica, po 400 tematskih zemljovida i odabranih ilustracija. Prvo izdanje "Atlasa svijeta", koje su uredili Otto Opitz i Petar Mardešić, objavljeno 1961., obuhvaćalo je 123 neovisne države.
14. srpnja - Knjigu Marija Šlausa "Bioarheologija - Demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija" (254 str.) objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga. U njoj autor opisuje razvoj bioarheologije i analizira tafonomiju arheoloških nalazišta, demografska obilježja starohrvatskih nalazišta, bolesti zubi i alveola, patološke promjene na kostima, traume te svakidašnju aktivnost i teški fizički rad.
15. srpnja - Dvobroj časopisa za književnost "Književna republika" (3-4/2006.) tematski posvećen klasiku suvremene hrvatske književnosti Vladanu Desnici. Časopis, koji izdaju Hrvatsko društvo pisaca i Profil, donosi izlaganja sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja Vladana Desnice (1905.-1967.), 26. i 27. listopada 2005.
RUJAN
25. rujna - Predstavljen hrvatski prijevod knjige "Povijest Dubrovnika" britanskoga povjesničara Robina Harrisa. Knjigu (487 str.) objavio je zagrebački nakladnik "Golden marketing - Tehnička knjiga", a s engleskoga ju je prevela Mirjana Valent. "Dubrovnik. A history" prvi je put objavljena 2003. u Londonu i od tada je doživjela dva izdanja na engleskom jeziku.
26. rujna - Predstavljen hrvatski prijevod knjige isusovca Stjepana Tomislava Poglajena "Božje podzemlje - ispovijest o progonu vjere u komunizmu". Knjigu je objavio splitski nakladnik "Verbuma". Stjepan Tomislav Poglajen (1906.-1990.) dugi je niz godina živio pod lažnim identitetima, aktivno djelujući u zemljama pod komunističkim režimom: Slovačkoj, Sovjetskom Savezu i Kini, a bio je u stalnoj vezi s najvišim crkvenim velikodostojnicima u Vatikanu.
LISTOPAD
2. listopada - Predstavljen hrvatski prijevod knjige njemačkoga povjesničara Ludwiga Steindorffa "Povijest Hrvatske - Od srednjeg vijeka do danas". Knjigu su na hrvatski jezik preveli Renata Steindorff-Andrun i Srećko Lipovčan, a objavili su je zagrebačka Naklada "Jasenski i Turk" i Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar".
7. listopada - Knjigu arheologa Vladimira Sokola "Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština od Jadrana do Save" objavio je zagrebački nakladnik Golden marketing - Tehnička knjiga. U knjizi je obrađena materijalna kultura u dijelu ranosrednjovjekovne Hrvatske između Jadranskoga mora i sjevernih obronaka Dinarida te od tih planina do rijeke Save.
19. listopada - Predstavljena knjiga Radoslava Marića "Moja polnoćka" u kojoj autor piše o djelovanju jugoslavenske tajne komunističke policije UDBE: njezinim metodama, politici, praćenju, utjecaju i moći. Dokumentirano je također opisano djelovanje skupine srednjoškolske mladeži sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća, koja se borila za uspostavu hrvatske državne samostalnosti u vrijeme najžešće diktature proletarijata.
30. listopada - Prve dvije knjige sabranih djela Williama Shekespearea, "Historije" i "Tragedije", koje je u izdanju Matice hrvatske na hrvatski preveo i priredio Mate Maras, predstavljene, prvi put u Hrvatskoj, u Vukovaru, u sklopu Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U trećoj knjizi "Komedije", bit će tiskano 11 komedija i u četvrtoj, "Romance i poezije", sedam crnih komedija te poeme i soneti.
STUDENI
7. studenog - Na Interliberu predstavljene knjige "Sabrana pisma" Dragutina Tadijanovića i "Moj Tadija" eseji i kritike Ive Frangeša. Školska je knjiga objavila te naslove u povodu 101. rođendana Dragutina Tadijanovića.
7. studenog - Knjiga akademika Dalibora Brozovića "Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnoga standarda" predstavljena na Interliberu, objavljena je u nakladi Školske knjige. Borozović u njoj između ostalog piše o ulozi bosansko-hercegovačkih franjevaca u formiranju hrvatskog jezika i kulture, suvremenoj morfološkoj normi hrvatskoga jezičnog standarda i morfološkim značajkama standardne novoštokavštine.
8. studenog - U spomen na 250. obljetnicu prvog izdanja djela "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" u Veneciji 1756., Školska knjiga je za ovogodišnji Interliber priredila opsežnu monografiju o tom nezaobilaznom djelu hrvatske književnosti,koju je knjige uredio Stipe Botica. "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" Andrije Kačića Miošića doživjela je 85 izdanja, a pojedini dijelovi knjige prevedeni su na 14 europskih jezika.
8. studenog - Objavljena knjiga Ivana Mužića "Hrvatska povijest devetoga stoljeća" (263 str.) u kojoj autor piše o smještaju Hrvata na liburnijskom teritoriju i franačkoj vlasti nad Liburnijom i Dalmacijom, sjedinjenju Liburnije i Dalmacije 818. i oslobođenju Hrvata od franačkog vrhovništva do 839., hrvatskim kraljevima Trpimiru, Krešimiru i Miroslavu, banovima u drugoj polovini 9. stoljeća (Domagoju, Zdeslavu, Branimiru i Mutimiru) te pokatoličavanju arijanskih Hrvata. Knjigu je objavila splitska Naklada Bošković.
8. studenog - Domovinsko izdanje knjige Vjekoslava Vrančića "Branili smo državu - uspomene, osvrti, doživljaji" (824 str.) predstavljeno je u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. U njoj su kao svjedočenje prikazani događaji od 1941. do 1945. a doneseni su osvrti na strane čimbenike kod postanka i ustroja Nezavisne države Hrvatske (NDH). Prvo izdanje knjige objavljeno je u nakladi knjižnice Hrvatske revije, Vinka Nikolića, Barcelona - Muenchen, 1985. Domovinsko izdanje priredio je Rudolf Arapović, a objavio HB-press Washington.
9. studenog - Na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu predstavljeno kapitalno djelo svjetske literature, Goetheov "Faust", u prijevodu akademika Ante Stamaća, koji je napisao i pogovor i tumačenja te drame. "Faust" je jedna u nizu knjiga iz Biblioteke "Vrhovi svjetske književnosti" koja je počela izlaziti na inicijativu akademika Vlatka Pavletića, a zamišljena je da bude zajednički izdavački projekt Ministarstva kulture i Školske knjige.
11. studenog - "Katekizam Katoličke crkve - Kompendij" predstavljen na Interliberu Zagrebačkoga velesajma. Kompendij (201 str.) objavili su nakladnici Verbum, Crkva u svijetu i Hrvatska biskupska konferencija (HBK).
11. studenog - Nakladnik "Školska knjiga" i Institut za hrvatsku povijest predstavili su na Interliberu knjige Marija Jareba "Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941.godine", Zdenka Radelića "Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. - Od zajedništva do razlaza" te skupine autora (Zdenka Radelića, Davora Marijana, Nikice Barića, Alberta Binga i Dražena Živića) "Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat".
11. studenog - Predstavljene knjige Augusta Stipčevića "Socijalna povijest knjige u Hrvata - Od glagolskog prvotiska (1483.) do hrvatskog narodnog preporoda (1835.)", te knjiga priređivača Vladimira Horvata "Autobiografija isusovca Bartola Kašića. Objavljena je u prijevodi i izvorniku, a u njoj je i "Dodatak Autobiografiji isusovca Bartola kašića (1625.-1650.). Kašićeva autobiografija objavljena je u prigodi obilježavanja 400. obljetnice dolaska isusovaca u Zagreb i 400. obljetnicu svećeničkoga zaređenja Bartola Kašića.
22. studenog - Predstavljena knjiga "Mussolinijevi logori" talijanskog povjesničara Carla Spartaca Capogreca. Talijansko izdanje knjige "I campi del duce" objavljeno je 2004. u šest tisuća primjeraka, a rasprodano je za tri mjeseca te je nedavno objavljeno drugo izdanje. Hrvatsko izdanje knjige (389 str.) s podnaslovom "Internacija civila u fašističkoj Italiji (1940.- 1943.)" objavio je "Golden marketing - Tehnička knjiga", a s talijanskog je preveo Mirko Šikić
28. studenog - Predstavljen Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, zajednički projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže". Rječnik (1884 str.) je rađen 16 godina, a na projektu su surađivala 94 stručnjaka koji su obradili 56.000 natuknica.
29. studenog - Tematski broj književnoga časopisa "Republika" broj 9/2006. posvećen književniku Slobodanu Novaku predstavljen u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Tekstove o Novaku objavili su Antun Pavešković, Tonko Maroević, Igor Žic, Igor Mrduljaš, Gordana Ochs, Branimir Bošnjak i Tomo Podrug.
PROSINAC
4. prosinca - Knjiga "Mile Budak o sebi, i drugi o njemu", koju je uredio Darko Sagrak, predstavljena je u Matici hrvatskoj. Knjiga (575 str.) sadržava Budakove autobiografske podatke, političke poglede i misli, gotovo sve važnije kritike, osvrte i poglede onih koji su Budaka cijenili te onih koji su o njemu pisali negativno.
11. prosinca - Roman "Iliajsbegovići - cronica travuniana" književnika Feđe Šehovića predstavljena u zagrebačkoj knjižari Profil megastore. Petoknjižna romaneskna saga "Ilijasbegovići - cronica travuniana" (1021 str.) sastavljena je od knjiga Ilias beg, kapetan trebinjski; Inšallah; Begovina; Dubrovački intermezzo i Od Mostara do Haaga.
12. prosinca - Prvi i drugi svezak knjige "Hrvatski ratnici kroz stoljeća" autora Tomislava Aralice u izdanju nakladničke kuće "Znanje" predstavljeni su danas u domu Hrvatske vojske "Zvonimir" u Zagrebu. Ponovljeno izdanje prve knjige obrađuje hrvatsku ratnu povijest od 800. do 1918., a prvo izdanju druge knjige obrađuje razdoblje od 1918. do 1941. Knjige je ilustrirao Višeslav Aralica.
14. prosinca - Odjel za književnost Matice hrvatske predstavio tri knjige - izabranih pjesama i proznih sastavaka Tina Ujevića, koji su objavljene u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti.
14. prosinca - Predstavljena knjiga "Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta" urednika Aleksandra Durmana u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže". To je prva stručna sinteza i pregled važnih arheoloških nalazišta, koji bi, po mišljenju urednika, trebao poslužiti za izradbu hrvatskog arheološkog atlasa.